Prije tri i pol godine, Biologija.com.hr je bila samo slabašno razrađena ideja u našim glavama. U to doba hrvatski internetski prostor nije poznavao niti jedan specijalizirani portal za popularizaciju znanosti te je vaša i naša Biologija ujedno prvi takav portal u Hrvata. Kako je tekao naš razvoj, što o nama zasigurno niste znali i kakva smo iznenađenja za vas narednih tjedana pripremili, pročitajte u nastavku.
|
Hidroelektrana, kao i čovjek, može doživjeti i više od 100 godina. Jedina hidroelektrana sagrađena u samostalnoj Hrvatskoj, Lešće na Dobri, u komercijalnom pogonu je samo godinu i pol. Ali i to kratko razdoblje dovoljno je za zelene da je proglase opasnim projektom, a neki traže i njezino rušenje. S druge strane, za HEP je Lešće u tih godinu i pol potvrdilo da se radi o više nego isplativoj investiciji.
|
Volite li dugo spavati? Ja se ponekad obožavam izležavati u krevetu. Ležite, niste aktivni, a vaš indeks tjelesne mase se, suprotno onome što možda mislite, zbog toga ne povećava, baš naprotiv. Novijim je istraživanjima dokazano da duže spavanje sprječava negativan utjecaj gena na vašu tjelesnu težinu. Kako je to moguće, doznajte u nastavku.
|
Najnovija istraživanja ukazuju da konzumacija jaja ima pozitivni učinak na metabolički sindrom i sitost. Jaja pozitivno utječu na metabolizam HDL kolesterola kod žena i muškaraca s metaboličkim sindromom. Radi se o kolesterolu velike gustoće („dobar" kolesterol) koji sprečava nakupljanje masti u krvnim žilama, a time sprečava i razvoj ateroskleroze.
|
Iako su naše bake i djedovi u cijelome svojem životu koristili tek nekoliko trajnih torbi, uspijevajući obavljati kupovinu u gradovima bez problema, danas se svakodnevno nemilice troši mnoštvo plastičnih vrećica koje su izrazito štetne za okoliš. Odluka Ministarstva zaštite okoliša i prirode o obaveznoj naplati plastičnih vrećica, kroz pravilnik vezan uz novi Zakon o otpadu, na tragu je suvremenih europskih i svjetskih inicijativa za zaštitu okoliša, stoji u priopćenju udruge Prijatelji životinja.
|
Početkom 20. stoljeća Dorothea Bate otkrila je fosilizirani zub za koji je tada utvrdila da pripada „nekakvoj vrsti patuljastog slona". Zub je desetljećima ležao u ladicama londonskog Prirodoslovnog muzeja sve donedavno dok na istom nalazištu nije otkriven još jedan zub i mala ramena kost iste životinjske vrste. Daljnjim znanstvenim analizama otkriveno je da bi vlasnik zuba i kosti te veličine trebao biti visine jednog metra i težiti 300 kilograma te da se ustvari ne radi o slonu, već o specifičnoj vrsti mamuta patuljastog rasta. Kako su izgledali mini-mamuti koji su nekada davno vladali Kretom, doznajte u nastavku.
|
Istraživanje provedeno u Danskoj sugerira kako redovito trčanje može dovesti do produženja očekivanog životnog vijeka za 6 godina. Pozitivan utjecaj trčanja na dugovječnost uočen je na uzorku od oko 20.000 ispitanika praćenih od 1976. godine, izvijestili su istraživači iz Sveučilišne bolnice Bispebjerg.
|