Mladi u kontekstu jugoistočne Europe

Tijekom simpozija jedan od centralnih uvida u stanje politika prema mladima i konteksta života mladih u zemljama jugoistočne Europe dao je Özgehan Şenyuva, docent sa sveučilišta Middle East Technical University u Ankari i član tima Pool of European Youth Researchers koji je proveo analizu** spomenute tematike na našim prostorima i na predavanju prikazao zanimljive rezultate.

U većini zemalja jugoistočne Europe, tvrdi  Şenyuva, ne postoji velik broj studija o mladima i politikama prema mladima. Rezultat je nedostatak pouzdanih i valjanih statističkih podataka o stavovima i preferencijama te trenutačnoj situaciji u kojoj se mladi nalaze. Iz tog razloga, naglašava Şenyuva, nije znanstveno moguće izvući komparativne zaključke o zemljama uključenima u istraživanje, već je samo moguće dati općeniti pregled stanja. Uz to, službena definicija mladih u zemljama jugoistočne Europe pokriva dobni raspon od 14 do 35 godina. Kako je i sam pojam mladih definiran različito diljem zemalja jugoistočne Europe, nije moguće doznati točan broj ljudi koji čine ovu populaciju na našim prostorima. Također, manjkaju detaljni i ažurirani demografski podaci o raznim podgrupama  mladih (npr. mladi u ruralnim i gradskim područjima, izbjeglice, migranti i sl.)

Ipak, vidljivi su neki zajednički trendovi:

Zbog visoke stope nezaposlenosti i ekonomskih poteškoća, mladi se, kaže Şenyuva, često druže na pasivan i neproduktivan način.  Korištenje interneta i mobilnih tehnologija na vrlo je visokoj razini, ali se informacijsko-komunikacijske tehnologije većinom koriste za zabavu, a u manjoj mjeri u edukativne ili svrhe koje doprinose osobnom razvoju. Provođenje vremena u kafićima ili ispred televizije najčešća je slobodna aktivnost mladih našeg područja. Nažalost, ovi podaci pokazuju da se mladi danas vide kao konzumenti, a ne kao proizvođači ideja,  sadržaja i inovacija. Sa zdravstenog aspekta, podaci ukazuju na rapidno smanjenje dobi u kojoj mladi počinju pušiti i piti.

Mobilnost mladih jedna je od stavki istraživanja koja je pokazala donekle suprotne rezultate. Naime, mladi u istraživanim zemljama pokazuju visoku razinu interesa za putovanja, pogotovo u druge zemlje.  No, zbog financijskih, a ponekad i problema s vizama,  mobilnost mladih je vrlo ograničena.  Najdramatičnije stanje je u Bosni i Hercegovini gdje je samo 12 posto mladih putovalo iz Federacije BiH u Republiku Srpsku, a samo 33 posto mladih putovalo je iz Republike Srpske u Federaciju BiH.