| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Page
« 1 2 3 (4)

Datum objave: 23.10.2012 00:10:00

 

Zapitajmo se sada, gdje smo mi u svemu tome? Kao što i sama definicija rada s mladima nije opipljiva, tako i mjerljivost učinka ovakvog rada nije laka. Ne znamo koliko se ljudi u Hrvatskoj bavi mladima niti koliki je točan broj korisnika neformalne edukacije. No za potrebe ovog osvrta to niti nije najvažnija stvar. Pitanje priznavanja, svih dimenzija priznavanja, veoma je važno. Većina ljudi će se složiti da je neformalno obrazovanje važno, ali po pitanju njegova priznavanja neće ići dalje od toga. Na nama je stoga da vam za kraj ponudimo kratak pregled stanja u Hrvatskoj po pitanju priznavanja ove vrste edukacije.

 

Stanje u RH

Da si ne lažemo, formalno, Hrvatska ne priznaje neformalno obrazovanje. U našoj državi nema formalne edukacije za ljude koji rade s mladima (pa niti profesionalnih radnika s mladima), već taj posao najvećim dijelom preuzimaju organizacije civilnog društva. Iako se projekti neformalnog obrazovanja financiraju manje-više sustavno, najvećim dijelom iz državnog (MSPM, MZOS, AMPEU itd.) i proračuna Europske unije, pojam političkog i/ili formalnog prihvaćanja neformalnog obrazovanja, kako rekosmo, kod nas je još uvijek u dojenačkom stadiju.

Ipak, naznake poboljšanja postoje - u pripremi je, naime, novi Nacionalni program za mlade, koji će, kako se očekuje, djelomično pokriti i sektor neformalnog obrazovanja za mlade (nadamo se i njegovog priznavanja), a stupit će na snagu 2014., nakon isteka starog programa

Osim toga, čini se da se i socijalni kontekst priznavanja neformalnog obrazovanja pomalo poboljšava, pri čemu je, primjerice, vidljiva zainteresiranost poslodavaca za dodatne edukacije i aktivnosti potencijalnih zaposlenika te postepeno povećanje svijesti o važnosti znanja kojim raspolaže budući zaposlenik, bez obzira na formalnost načina njegova stjecanja. Osim toga, kako se moglo čuti na Simpoziju, zamjetno je da je buduće pristupanje Europskoj uniji važna sila koja zemlje jugoistočne Europe vuče ka socijalnim i ekonomskim reformama koje bi, ako se pravilno implementiraju, mogle dovesti do povećanja priznanja rada s mladima kao profesije te neformalne edukacije kao jednog od najvrjednijih načina cjeloživotnog učenja u budućnosti.

 

________________

Udrugu Bioteka na simpoziju je predstavljala predsjednica Jelena Likić, kao dio hrvatskog Nacionalnog tima, koji su činili i Ivana Furlić (Ministarstvo socijalne politike i mladih), Marko Kovačić (Hrvatsko debatno društvo), Petar Puntijar (Savjet mladih Grada Zagreba), Vinko Zidarić (udruga Interkultura) te Goran Jelenić (PRONI Centar za socijalno podučavanje).

 

Ostale fotografije sa Simpozija možete pogledati na Facebook profilu udruge Bioteka.

________________

*Ovisno o državi, neformalno obrazovanje pokriva edukativne programe koji, primjerice, poboljšavaju pismenost, nadograđuju osnovnu naobrazbu za djecu koja su napustila školu, poboljšavaju životne i radne vještine, kulturno, znanstveno, sportsko i drugo obrazovanje itd. 

**Analiza stanja obuhvaća Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Srbiju i Makedoniju. Također, u analizu je ušao samo dio izvješća Crne Gore, dok Albanija i Hrvatska uopće nisu predale svoja izvješća na vrijeme (!). Prema tome, Albanija i Hrvatska nisu uključene u ovu analizu.  

 

Izvori:

EU-CoE youth partnership

Pathways 2.0 towards recognition of nonformal learning/education and of youth work

Council Resolution on youth work

Eu Youth Report

Coyote - magazine about important issues in and around youth work in Europe and beyond, Issue 18 - June 2012

Page
« 1 2 3 (4)
Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?