| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 20.12.2016 13:12:39

Činčila (foto:commons.wikimedia.org)12. rujna 2016. završeno je javno savjetovanje vezano uz nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja na kojem su se građani jasno izjasnili protiv uzgoja činčila. Uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna zabranjen je 2006. godine. Uzgajivačima je dano 10 godina kao razdoblje prilagodbe. No, Ministarstvo poljoprivrede je odlučilo da to razdoblje nije dovoljno te su predložili produljenje prijelaznog razdoblja za još godinu dana.


Činčile su ugrožene u cijelom svijetu, a stotine njih je potrebno za jedan kaput. Poznate su po svom prekrasnom plavo-sivom, ekstremno mekanom i gustom krznu. Još od antičkih vremena uzgajale su se zbog krzna i mesa. Postoje dvije vrste činčila i obje su  dovedene do ruba ekstinkcije zbog komercijalnog iskorištavanja i izlova radi krzna, koje se početkom 19. stoljeća  počelo izvoziti u Europu i Sjevernu Ameriku i čija potražnja nije stala do danas. Lovile su se obje vrste činčila, no vrsta Chinchilla chinchilla  je bila pod većim pritiskom zbog kvalitetnijeg krzna i većeg rasta. Njezino se svilenkasto krzno zbog svoje gustoće smatra najvrjednijim na svijetu. Kako je za jedan kaput potrebno preko 100 krzna, ovo je krzno među najcjenjenijima na svijetu. 1928. godine kaput napravljen od bolivijskih krzna koštao je pola milijuna zlatnih maraka. Ova je vrsta nekada bila brojna na području Anda, dok se danas može pronaći samo nekoliko jedinki u zatočeništvu od 2001. godine. Nedavno su kamere zabilježile 2 nove populacije na području pustinje Atacama na sjeveru Čilea.

Vrsta Chinchilla lanigera dolazi iz sjevernog dijela Čilea gdje živi na brdovitim dijelovima Anda i obalnim planinama južno od Talce, na visinama 400 do 1650 m. Nalazi se na popisu ugroženih vrsta zato što su poznate samo 2 kolonije. Brojnost jedinki populacije u rezervatu Aucopada, dok se populacije izvan granica rezervata, gdje su staništa obnovljena, oporavljaju. Vrsta živi na svega 72 km2, što je jedan od kriterija za ugroženost vrste. Populacije su također pokazale pad u brojnosti u posljednje 3 generacije (15 godina). Vrsta se smatrala izumrlom u '60-ima, no od tog je vremena ponovno otkrivena. Neka staništa činčila nestaju jer se nalaze u blizini rudnika. Tipično stanište je kamenito ili pješčano tlo s rijetkim pokrivačem trnovitih grmolikih biljaka, rijetkim biljkama poput kaktusa, sukulentnih bromelija i trava.

Činčile ne samo da su ugrožene već godinama zbog ljudskih aktivnosti poput izlova za krzno ili držanja kao kućnih ljubimaca, već ih ugrožava i nestanak njihovog prirodnog staništa. Pojačana ispaša krava i koza na obroncima Anda, rudarstvo i rušenje šuma uvelike doprinose statusu ugroženosti ovih vrsta. Unatoč trenutačnim mjerama zaštite, populacije i dalje padaju u brojnosti. Zakoni o zaštiti činčila doneseni su davne 1929. godine, no nisu imali uspjeha do otvaranja Nacionalnog rezervata Las Chinchillas u Aucu (Čile) 1983. godine.

Stanje činčila u Hrvatskoj

12. rujna  2016. završeno je javno savjetovanje vezano uz nacrt Prijedloga Zakona o zaštiti životinja.Građani su se na toj javnoj raspravi jasno izjasnili protiv uzgoja životinja za krzno i produljenja prijelaznog razdoblja. Naime, uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna zabranjen je 2006. godine, a treba stupiti na snagu 1. siječnja 2017. godine, nakon deset godina prijelaznog razdoblja. No, Ministarstvo poljoprivrede, manje od mjesec dana prije isteka prijelaznog razdoblja, otvorilo je novo javno savjetovanje želeći po hitnom postupku donijeti dopunu postojećeg Zakona o zaštiti životinja. Predlažu produljenje prijelaznog razdoblja na još godinu dana, do 1. siječnja 2018. godine zbog čega bi tisuće činčila moglo nastradati.

Rok za slanje komentara ističe danas, 20. prosinca 2016. Svoje komentare možete ostaviti na OVOM LINKU.

Upute za ostavljanje komentara nađite OVDJE.

Izvori: Edgeofexistence.org

Iucnredlist.org

Iucnredlist.org

Chinchillaclub.com

Prijatelji-zivotinja.hr

 

|   
Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?