| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 29.12.2016 15:12:00

Kućno bilje (foto: pixabay.com)Najveći broj kućnih biljaka nastrada od ruke nezamislivog ubojice - vode. Kako ne biste utopili svoje kućne biljke, u nastavku pročitajte sve o brizi za njih.


Sve biljke na planetu Zemlji imaju dvije stvari zajedničke - trebaju vodu i zrak. No, ono u čemu često griješimo je upravo voda i čitanje znakova kod naših zelenih ljubimica. Kao što smo i napisali, biljke trebaju zrak. Iako je činjenica da one same proizvode kisik procesom fotosinteze, također ga i troše, i to noću kad nema sunčeve svjetlosti koja je potrebna za fotosintezu. Kisik biljke uzimaju preko površine lista kroz male otvore koje nazivamo puči i preko kojih se vrši izmjena plinova, poput naših pluća. No, biljka ne uzima kisik samo kroz listove. Korijen je također bitan dio biljke preko kojeg može uzimati ne samo vodu i hranjive tvari iz tla, već i kisik i ugljikov dioksid.

Kako bi korijen mogao uzimati vodu, plinove i hranjive tvari iz okoline koristi tzv. gradijent. Gradijent je, najjednostavnije objašnjeno, pojavapri kojojvoda prelazi iz područja gdje je ima više u područje gdje je ima manje. Uzimajući vodu iz okolnog tla, korijen uzima i hranjive tvari i plinove. Kada je tlo oko korijena gusto zbijeno, gotovo je nemoguće korijenu „usisati" okolnu vodu. Kad ne može uzeti vodu iz tla, korijen ne može niti uzimati plinove, zbog čega biljka polako propada. Kada ugledaju suho lišće ljudi najčešće pomisle na manjak vode i idućih nekoliko dana uporno zalijevaju svoju biljku kako bi ju izliječili. Istina je da na taj način zapravo biljku utapaju.

Kućno bilje (foto: pixabay.com)

Kako bismo omogućili svojoj biljci što ljepši život, ovo su neka od pravila kojih se trebamo pridržavati:

Tegle za biljke moraju imati rupe za cijeđenje vode. Voda koja je višak se mora ocijediti iz zemlje kako ne bi ugušila korijen biljke. Prvo pravilo je da tegla mora biti dovoljno velika za biljku kako bi se korijen mogao što prirodnije širiti. Zato, nikada ne ostavljajte biljke u plastičnim posudama u kojima ste ih kupili jer u njima nemaju dovoljno mjesta. Najbolji način za to su duple posude od kojih unutarnja ima rupe dok vanjska može biti ukrasna bez rupa. Na taj način ćete osigurati cijeđenje vode i izbjeći nakupljanje vode u tanjurićima. Također, ako stavite komadić spužve koja se koristi za cvjetne aranžmane na dno ispod unutarnje tegle i umetnete komadić platnene špage poput vezice za cipele kojem skinete plastiku s vrha, omogućitćete da biljka višak vode iz tegle uzme kada joj je potrebno.

Za pravilno zalijevanje biljke možete iskoristiti ovaj trik:

Kako biste provjerili treba li vaša biljka vode, u zemlju ugurajte kažiprst do drugog članka. Ako je supstrat mokar ili vlažan, nemojte zalijevati. Ako je lagano vlažna zemlja, a vi imate biljku koja voli popiti, poput paprati, dolijte malo vode. Ako je zemlja suha zalijte svoju biljku. Također, testirajte količinu vode tako da zalijete biljku malom količinom vode. Dodajte vode malo po malo dok ne vidite da voda izlazi kroz ocjedne rupe na dnu tegle. Nastavite zalijevati svoju biljku s tom količinom vode, no imajte na umu da biljke ljeti trebaju više vode, dok zimi trebaju manje.

Koristite mješavinu za sadnju, ne samo zemlju. Ako je prevlažna, zemlja može ugušiti korijen. Kako biste svojoj biljci omogućili dobro procjeđivanje vode, koristite mješavine u kojima se nalaze dijelovi različite veličine supstrata poput šljunka, pijeska, zemlje i treseta. Prije sadnje provjerite kakvo tlo treba vaša biljka.

Upoznajte svoju biljku. Pri kupovini biljke upitajte cvjećara za upute o brizi o biljci ili iste potražite na internetu koji ima i više nego dovoljno informacija o uzgoju i brizi za kućno bilje. Kao i životinje, različite biljke zahtijevaju različitu količinu vode i hranjivih tvari. Neke biljke vole više vode od ostalih pa ćete njih i češće zalijevati, poput ukrasnih paprati. Ako uzgajate sukulente poput kaktusa ili čuvarkuća ili čak ukrasne vrste agave voda vam neće biti nikakav problem jer ove vrste vole svoju zemlju suhu gotovo kao barut.

Omogućite svojoj biljci hranjive tvari. Kao i sva živa bića, i biljke jedu. One svoju hranu,kao i vodu, uzimaju iz tla i ako uzmemo u obzir da u istoj zemlji u teglici žive nekad i godinama, jasno nam je da iskoriste većinu hranjivih tvari iz tla. Zato je potrebno zemlju obogaćivati ili ju mijenjati. Postoje mnogi pripravci za nadohranjivanje zemlje za kućno bilje, čak i za zasebne skupine biljaka, poput orhideja, ukrasnih ljubica ili drvenastih biljka. Kupovina prihrane je najjednostavniji način brige za vaše biljke, no ako imate više vremena ili manji budžet, možete i sami u svojem kućanstvu napraviti odličnu dohranu za vaše biljke.

Za ovaj recept su vam potrebni ovi sastojci:

2 šalice soca od kave

2 kore od banane

Ljuske od 3 jaja

Sastojke izmiksajte u mikseru dok ne dobijete jednoliku masu. Dvije do tri velike žlice ove mješavine dodajte svojoj biljci jednom u par mjeseci.

 

Izvori: Theplanthunter.com.au

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?