| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 02.01.2017 16:01:00

Božićno drvce (foto: pixabay.com)Blagdani su vrijeme kada često pretjerujemo u kupovini, hrani i ukrasima. Blagdani ne mogu proći bez božićnih stabala, živih ili umjetnih. Iako se čini da je umjetni bor najbolji ekološki izbor, ipak je napravljen od plastike i ne pruža onaj blagdanski doživljaj mirisa borovine. Što napraviti ove godine s božićnim drvcem nakon blagdana, pročitajte u nastavku.


Živa drvca se najčešće prodaju odrezana i u stalku. Kupnja živog odsječenog drvca ekonomski i ekološki najgore je rješenje. Rijetko se mogu naći drvca koja imaju korijen i kupujemo ih u teglama zemlje. U većim se gradovima u Hrvatskoj mogu pronaći iznajmljivači drvaca. Božićno drvce se iznajmi za blagdane i vrati nakon što oni završe. Od svih opcija, potonja opcija najma drvaca je najbolja za okoliš. Također, postoji opcija kupovine živog stabla, koje nakon blagdana možete posaditi u šumu ili svoje dvorište. U tom slučaju se pobrinite za dvije stvari: nemojte čekati predugo, tlo se može zamrznuti i bit će gotovo nemoguće zasaditi drvo. Druga stvar na koju trebate misliti je da prije nego posadite drvo vani na niskim temperaturama, drvo se na njih prvo mora prilagoditi. Nekoliko dana ga iznosite van na hladnoću i postepeno svaki dan produžujte vrijeme izlaganja hladnoći. Na taj način će se drvo brzo prilagoditi novim uvjetima i bolje se ukorijeniti u novom domu.

Ukoliko ste kupili drvo odrezanog korijena postoji nekoliko opcija za vas. Svake godine brojna drvca se bacaju kao običan otpad. Umjesto toga, raspitajte se u vašoj okolini postoji li netko tko reciklira drvca. Na stranicama lokalnih komunalnih tvrtki možete pronaći informacije o organiziranom odvozu. Neki gradovi imaju organiziran odvoz u trajanju od dva tjedna nakon 6. siječnja, dok drugi pružaju mogućnost da drvce ostavite zajedno s ostalim otpadomu redovnim terminima odvoza otpada. Takva drvca djelatnici komunalnih poduzeća zatim usitnjavaju i pretvaraju u kompost, a on se koristi za održavanje javnih površina i parkova. Posao im možete olakšati tako da svoje drvce stavite pored kontejnera i ne ostavljate bilo gdje. Pozitivan primjer iskorištavanja božićnih drvaca u druge svrhe dolazi nam iz Austrije u kojoj je 2015. godine prikupljeno 685 tona odnosno 157000 božićnih drvaca, od čega je proizvedeno 1700 MWh energije. To je bilo dovoljno za opskrbu 960 domaćinstava električnom energijom i 2200 domaćinstava centralnim grijanjem cijelih mjesec dana.

Neki hrvatski gradovi i općine raspolažu strojem za usitnjavanje drveta (pa tako i božićnih drvaca), pa možete kontaktirati komunalna poduzeća koja imaju koncesiju na održavanje zelenih površina i pitati može li se kod njih usitniti drvce. Drvca ćete se ovim putem riješiti na ekološki prihvatljiv način, a dobiveni proizvod moguće je iskoristiti za malčiranje ili u slične poljoprivredne svrhe. Ukoliko imate vrt (a niste kupili živo drvce), staru jelku možete iskoristiti kao pomoć ptičicama u zimskoj oskudici hrane. Na drvce možete postaviti hranilice za ptice, a za hranu mogu poslužiti kokice ostale od novogodišnjeg slavlja.Također, postoji mogućnost da će drvce nekome biti od potrebe. Stoga je uputno pitati hoće li ga netko u okolici moći iskoristiti. Primjerice, takva drvca mogu poslužiti kao dobra zaštita od erozije, a vrlo vjerojatno će poslužiti i šumarima ili čak lovcima.

Izvori:

Poslovni.hr

Agroklub.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?