| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 04.01.2017 14:01:39

Zagađenje plastikom(foto:pixabay.com)U posljednjih 30 godina proizvodnja plastike dosegnula je vrhunac. Jednostavna i jeftina proizvodnja te još jeftinija zamjena za keramičko ili metalno posuđe rezultirali su današnjom poražavajućom situacijom. Svjetska mora i oceani više nisu prekrasne oaze bioraznolikosti, već postaju kante za plastični otpad. U nastavku pročitajte kako možete smanjiti korištenje plastike i pomoći svjetskim morima i njihovim stanovnicima.


Morske životinje su pod ogromnim pritiskom onečišćenja plastikom. Od plastičnih vrećica koje morske kornjače zamjene meduzama kojima se hrane do čepova koje jedu morske ptice, popis smeća koje pluta morima je podugačak. Prema izvorima iz 2015. godine, kod otprilike 50 % svih morskih kornjača na svijetu dokazana je ingestija plastičnog i ostalog otpada koje proizvode ljudi. Znanstvenici smatraju da će do 2050. godine u probavilu 99 % svih svjetskih morskih ptica biti pronađena plastika. Prema istraživanju Sveučilišta Plymouth oko 270 000 tona plastike pluta oceanima i ugrožava gotovo 700 različitih vrsta morskih organizama. Problem je u tome što ljudi ne shvaćaju da bacanjem plastike u more ne truju samo živi svijetu u moru, već i sebe, konzumirajući ribu i ostale plodove mora. U videu pogledajte kratki prikaz ciklusa plastike od našeg doma do oceana i ponovno do našeg tanjura.

 

U nastavku vam donosimo 10 savjeta kako smanjiti ili u potpunosti izbaciti plastiku iz života.

1. Ne koristite plastične vrećice. Uvijek sa sobom nosite male platnene vrećice i u njima nosite namirnice iz trgovine. Osim što odlično izgledaju i mogu poslužiti kao super modni dodatak, njihovim korištenjem također prestajete biti besplatna hodajuća reklama za trgovačke centre. Na tržnicu nosite sa sobom košaru ili kolica na kotače, naravno pune platnenih vrećica i posudica, a u veliku kupnju uzmite kartonske kutije koje ostavite u prtljažniku automobila i u njima prenesite namirnice kući.

2. Kupujte u rinfuzi. Rinfuzna punjenja su odlična zamjena za kupovinu namirnica koje dolaze zapakirane u plastiku. Na tržnicama ćete naći velik broj namirnica koje vam trebaju, a nisu zapakirane u plastični omot. Čak ako vam „kumica" i ponudi plastičnu vrećicu, ponudite vi njoj svoju platnenu ili papirnatu vrećicu. Za kupovinu u rinfuzi predlažemo korištenje metalnih ili staklenih posuda, čak i onih od trajne plastike. Jednostavno uvijek nosite istu posudu sa sobom i ne kupujete višak plastike sa svakom namirnicom.

3. Koristite boce za vodu koje možete ponovno koristiti, umjesto jednokratnih plastičnih boca. Srećom, živimo u državi koja obiluje vodom i većina nas ju može piti izravno iz slavine. Izbjegnite kupovinu vode u bočicama koje nakon jedne ili eventualno dvije upotrebe dobiju miris i plastika omekša, pa ju moramo baciti. Boce od keramike ili laganog metala odlično održavaju temperaturu vode, dok je opcija tvrde plastike kao jeftinije opcije također dobrodošla.

4. Koristite trajno posuđe na poslu i u domu. Iako je pranje suđa dosadan posao, korištenje jednokratnog posuđa je jedan od najvećih razloga onečišćenja plastikom na svijetu. U nekim dijelovima svijeta gdje pranje suđa često nije opcija, plastično posuđe se polako zamjenjuje onim jestivim. Mnoge zemlje čak uvode i keramičke šalice na događajima poput adventa u gradu gdje kupcima daju opciju da ponovno iskoriste šalicu zbog čega im je cijena pića niža, a šalicu mogu zadržati kao suvenir. Na poslu i u svom domu pokušajte izbjeći jednokratno posuđe, donesite svoju šalicu i čašu koje su vam drage da vam ukrase radni prostor.

5. Izbacite kozmetiku koja sadrži mikrozrnca. Mikrozrnca su veliki problem za morske ekosustave jer ih manje ribe jedu misleći da su plankton te na taj način kroz cijeli hranidbeni lanac dolaze i do našeg tanjura. Mikrozrnca većinom nisu topljiva kao što ih se reklamira, pa je potrebno dobro pročitati deklaraciju na pozadini proizvoda koji kupujemo.

6. Koristite proizvode od prirodnih materijala. Četkice za zube, četke za kosu, štapići za uši, kistovi za šminku i slični proizvodi mogu se naći napravljeni od prirodnih materijala. Štapići za uši su jednokratni i najčešće završavaju u wc školjci i kroz kanalizaciju često završe u moru. Čak se i preporučuje da se ti štapići ne koriste za čišćenje ušiju pa je opcija ispiranja vodom i običnim sapunom ne samo zdravija već i ekološka.

7. Koristite kozmetiku bez plastičnog pakiranja. Zamijenite svoj tekući sapun onim tvrdim. Na taj način smanjujete korištenje plastične ambalaže. Isto pravilo vrijedi i za šampone i regeneratore koje se od nedavno mogu naći u specijaliziranim trgovinama u tvrdom obliku, čak i s deklaracijom ekološke i organske proizvodnje. Mnogi se kozmetički proizvodi u specijaliziranim trgovinama, i onima online mogu kupiti u rinfuzi i bez nepotrebne plastične ambalaže, no nažalost, takve trgovine još nisu dovoljno raširene u Hrvatskoj.

8. Napravite svoje sredstva za čišćenje. Internet je prepun recepata za domaća sredstva za čišćenje svih površina. Sastojci su prirodni i što je najvažnije većina ih je i jeftina. Ono što je najbitnije, proizvodnjom vlastitih sredstava za čišćenje ne samo da čuvate kućni budžet, već i okoliš jer ne kupujete plastiku u kojoj se sredstva nalaze. Neke od nama najdražih recepata pogledajte na ovom linku.

9. Napravite svoju kozmetiku. Iako se ovaj prijedlog čini pretjeranim, proizvodnja vlastite kozmetike je vrlo jednostavna, a zadovoljstvo produktom vašeg rada je uvijek najveći plus. Od odličnih melema, balzama za usne, sapuna, krema i maski za lice, na vama je samo zasukati rukave, opskrbiti se prirodnim sastojcima i živcima. Priprema kozmetike nije ništa drukčija od kuhanja; postoji recept, mjere se moraju poštivati i na početku se često dogodi neuspjeh, no zbog toga ne treba odustati. U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina uvelike razvila mreža trgovina koje prodaju opremu i materijale za proizvodnju vlastite kozmetike, stoga smatramo da s nabavom istih nećete imati problema. Za recepte koji su vam potrebni za kozmetiku provjerite ove linkove.

10. Izbjegavajte kupovinu odjeće i obuće od sintetskih materijala. Iako su prirodni materijali skuplji od umjetnih i korištenje krzna i kože u modnoj industriji diže veliku prašinu, postoji mnogo prirodnih materijala koji se koriste u proizvodnji odjeće. Tako smo mogli nedavno pročitati kako je proizvedena zamjena za kožu od vlakana ananasa. Pamuk, lan i vuna su materijali koji se koriste od davnina s dobrim razlogom, zašto ih ne koristiti i danas. Osim što bismo trebali kupovati odjeću od prirodnih materijala, ne bismo ju trebali bacati niti nakon što se ošteti, već, ako je moguće, popraviti.  Tako su u Švedskoj uveli porezne olakšice za ljude koji popravljaju svoju odjeću, umjesto da ju bace.

Nadamo se da ste u ovom članku pronašli inspiraciju za smanjenje korištenja plastike u životu. Iako je nekad jednostavnije uzeti plastičnu vrećicu u trgovini, zastanite nakratko i prije nego izađete iz svog doma uzmite sa sobom svoju ukrašenu platnenu vrećicu i na taj način doprinesite zdravlju mora i oceana.

Izvori:  News.nationalgeographic.com

Unep.org

Science.sciencemag.org

Sciencedaily.com

Theguardian.com

Greatist.com

Onegreenplanet.org

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?