| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 27.01.2017 14:01:34

Crveno meso (foto: commons.wikipedia.org)Unos velike količine crvenog mesa, posebice onog nedovoljno obrađenog, povezan je s povećanim rizikom razvoja upalnih crijevnih bolesti, poput divertikulitisa. U nastavku saznajte kako se hraniti za bolje zdravlje crijeva.


Prema rezultatima istraživanja provedenog u bolnici Massachusetts General na odjelu za kliničku i aplikativnu epidemiologiju, povećanim unosom crvenog mesa, posebice nedovoljno obrađenog, povećava se rizik od pojave upalnih bolesti crijeva. Istraživanje je pokazalo da se pravilnom prehranom taj rizik smanjuje. Crijevo odraslog čovjeka prekriveno je sluznicom koja služi za apsorpciju hranjivih tvari. Velik broj nabora, džepića i ispupčenja povećava aktivnu površinu crijeva. Do pojave divertikulitisa dolazi kada se ti mali džepovi ili ispupčenja sluznice crijeva upale, najčešće zbog hrane koja u njima zapne. To je relativno često oboljenje, koje se liječi restriktivnim dijetama ili, u najgorem slučaju, operacijom debelog crijeva.

Iako se divertikulitis najčešće povezuje s osobama starije životne dobi, u posljednje vrijeme zbog nezdravog načina života sve češće zahvaća i mlade osobe. Istraživanje znanstvenog tima iz bolnice Massachusetts General pokazalo je kako će čak 4 % mlade populacije koja oboli od divertikulitisa kasnije u životu imati ozbiljne posljedice te bolesti poput fistule, perforacije crijeva ili apscesa. Unatoč učestaloj pojavi ove bolesti, još se mnogo toga ne zna o njoj, primjerice o razlozima zbog čega dolazi do upale.Poznato je, međutim, da je bolest povezana s pušenjem, uzimanjem protuupalnih lijekova, fizičkom neaktivnošću i pretilosti.

Primarni razlog zbog kojeg dolazi do pojave divertikulitisa je nedovoljan unos vlakana kroz prehranu. Povećanim unosom vlakana smanjuje se mogućnost razvoja divertikulitisa i sličnih upalnih bolesti crijeva. Kako bi pokušali stati na kraj ovoj bolesti, znanstveni tim s doktorom Andrewom T. Chanom na čelu, proveo je istraživanje utjecaja prehrane bogate crvenim mesom, bijelim mesom peradi te ribe na pojavu divertikulitisa, u kojem je sudjelovalo preko 46 500 muškaraca kroz studiju Health Professionals Follow up. Muškarci su bili stari između 40 i 75 godina kada su pristupili studji između 1986. i 2012. godine. Svake 4 godine zamoljeni su da procijene koliko su često konzumirali crveno meso, bijelo meso peradi i ribu kroz posljednje godine. Na izbor su dobili odgovore „nikad", „manje od jednom mjesečno" i „6 do više puta dnevno". Kroz 26 godina praćenja, 764 muškaraca oboljelo je od divertikulitisa.

Istraživanje je pokazalo da su muškarci koji su konzumirali veće količine crvenog mesa u pravilu koristili više protuupalnih lijekova i lijekova protiv boli, više su pušili i nisu bili fizički aktivni. Unos vlakana također je bio smanjen. Muškarci koji su konzumirali više bijelog mesa peradi i ribe u pravilu su manje pušili, više vježbali i uzimali aspirin. Uzevši u obzir ove rezultate, zaključili su kako je visok unos crvenog mesa povezan s povećanim rizikom od pojave upalnog divertikulitisa.

>>>Kako ono što jedete utječe na klimu?

Uspoređujući s najrjeđimunosom crvenog mesa, rizik od pojave divertikulitisa pri najčešćojkonzumaciji crvenog mesa dosegao je čak 58 %. Najveći rizik bio je povezan s konzumiranjem nedovoljno obrađenog crvenog mesa te su znanstvenici zaključili kako zamjenom samo jednog takvog obroka dnevno bijelim mesom peradi ili ribom smanjuje pojavu divertikulitisa za 20 %. Istraživanje nije pokazalo povezanost pretilosti i starosti ispitanika s pojavom bolesti.

Kako točno crveno meso utječe na povećanje učestalosti divertikulitisa, još nije razjašnjeno, no Chan navodi kako spremaju daljnja istraživanja koja će produbiti ovu tematiku. Ipak, znanstvenici su pokazali kako je konzumacija crvenog mesa povezana s prisustvom upalnih agenasa poput C reaktivnog proteina i feritina, koji se pojavljuju i pri bolestima srca, srčanom udaru i dijabetesu.

Moguće je i da tipovi i raznolikost bakterija koje naseljavaju crijevo, tzv. mikrobiom crijeva, imaju svoju ulogu, pri čemu konzumacija crvenog mesa potencijalno mijenja sastav mikrobioma, čime se utječe na imunološki odgovor i cjelovitost sluznice crijeva. Visoke temperature pri kojima se obrađuje crveno meso također su povezane s pojavom divertikulitisa, na način da mijenjaju sastav mikrobioma i njihovu aktivnost pri pojavi upale.

Ovo istraživanje je potpuno opservacijske prirode, zbog čega je nemoguće donijeti konačne zaključke o uzroku i posljedicama, te su rezultati podložni različitim tumačenjima. Nadalje, kako je istraživanje provedeno samo kod muškaraca, rezultate nije moguće prilagoditi ženama. Ipak, znanstvenici zaključuju kako bi njihovi rezultati mogli pružiti praktične smjernice u pravilnoj prehrani bolesnika koji pate od divertikulitisa.

 

Izvori: Scienedaily.com

Pozeska-bolnica.hr

_____

Yin Cao, Lisa L Strate, Brieze R Keeley, Idy Tam, Kana Wu, Edward L Giovannucci, Andrew T Chan.

Meat intake and risk of diverticulitis among men.

DOI: 10.1136/gutjnl-2016-313082

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?