| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 02.02.2017 16:02:59

Lokva u Dugom polju (foto:hhdhyla.hr)Dana 2. veljače u cijelom svijetu obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa. Močvarna staništa jedna su od najugroženijih ekosustava na području cijelog sredozemlja pa tako i Europe. Svakako je najvažnija konvencija koja čuva močvarna staništa Europe Ramsarska konvencija, nazvana prema iranskom gradu Ramsaru gdje je i potpisana 1971. godine.


Ovaj važan međuvladin sporazum predstavlja okvir i osnovu za međunarodnu suradnju 154 države potpisnice za zaštitu i održivo upravljanje močvarnim staništima. Sukladno Ramsarskoj konvenciji, u močvarna staništa spada preko 40 tipova staništa, uključujući morska močvarna staništa (priobalne močvare, strmci i plitki koraljni grebeni), ušća rijeka, jezera i zamočvarena staništa uz jezera, potoke i rijeke, prave močvare te umjetno izgrađena močvarna staništa poput solana, šljunčara i lokvi.

Primjer lokve na otoku Pagu (foto: hhdhyla.hr)

Lokve na području krša zasigurno su najvažnija i najbrojnija močvarna staništa. Na mnogim jadranskim otocima to su i jedina slatkovodna staništa i predstavljaju svojevrsne otoke unutar otoka. To su jedina mjesta na kojima bogata flora i fauna slatkih voda poput vodenih biljaka, vodenih kukaca (kornjaši, vretenca) te vodozemaca može preživjeti na otocima. Nestankom lokvi gubi se velika, gotovo neistražena raznolikost biljaka i životinja.

 

Istočna vrbova djevica (foto:hhdhyla.hr)

Močvarna staništa u prošlosti su smatrana nepotrebnima, a ponekad i štetnima po ljudsko zdravlje (primjer je širenje malarije putem komaraca) te su uvelike kanalizirana, zatrpavana, uništavana i isušivana. Tek razvojem ekološke svijesti u 20. stoljeću uviđa se njihov značaj te se sve više i više počinju vrednovati i pridaje im se važnost kakvu oduvijek zaslužuju.

Žmanska jezera (foto:hhdhyla.hr)

Jadranski otoci nezamjenjivi su dio prirodne baštine Republike Hrvatske. S preko 1200 otoka i hridi, Hrvatska je jedna od zemalja s najviše otoka na svijetu, a druga je na području sredozemlja, iza Grčke. Iako je samo 48 stalno naseljenih, tijekom prošlosti taj je broj bio mnogo veći. Naseljavanjem otoka ljudi su mijenjali njihov izgled te surovi krški teren prilagođavali sebi i svojim potrebama. Budući da su gotovo svi jadranski otoci građeni od vapnenca, na njima su površinske vode velika rijetkost. Kako bi preživjeli na otocima na kojima nema vode ili ona nije prisutna tijekom cijele godine, ljudi su na otocima od pamtivijeka radili bunare, lokve i druga vodena tijela. Te su lokve služile različitim svrhama, od izvora pitke vode za ljude i njihovu stoku pa do mjesta za kupanje, pranje odjeće i slično. Izgradnjom vodovoda i organizacijom dopremanja vode brodovima s kopna, lokve su izgubile svoju primarnu funkciju - izvora vode. Napuštanjem tradicionalnog otočkog načina života, posebice smanjenjem broja ovaca, krava i ostale stoke na otocima, lokve su postale suvišne i naizgled nepotrebne. Staništa koja su se održavala desetljećima, čak i stoljećima, sada su zaboravljena i napuštena, a ponekad i namjerno zatrpana i uništena. Iako su ona zaštićena u sklopu spomenute Ramsarske konvencije, nestanak i uništavanje močvarnih staništa na jadranskim otocima još je i danas vrlo česta pojava.

 

Primjer zapuštene lokve na otoku Pagu (foto:hhdhyla.hr)

Tijekom 2016. godine Udruga Hyla u suradnji s WWF Adria, Udrugom BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja te IUCN South-Eastern Europe, s potporom Ministarstva zaštite okoliša i energetike i financiranjem od strane švicarske fondacije MAVA, započela je jedan od najvećih projekata vezanih uz močvarna staništa na području Hrvatske. Glavni je cilj projekta dodatno ovrednotiti jadranske otoke te posebno močvarna staništa koja se nalaze na njima. Iako jadranski otoci s 3259 četvornih kilometara predstavljaju tek 5 % površine kopnenog dijela Hrvatske, bogatstvo flore i faune na njima iznimno je veliko. Primjerice na njima možemo susresti preko 60 % danjih leptira, 35 % vodozemaca te 70 % gmazova prisutnih na području Republike Hrvatske.

 

Barska kornjača (Emys orbicularis) (foto:hhdhyla.hr)

Sam projekt nastavak je i svojevrsna replikacija projekta provedenog od strane WWF Grčka prilikom kojega su popisana i vrednovana močvarna staništa na grčkim otocima.


Prva faza projekta vrednovanje je močvarnih staništa jadranskih otoka (prvenstveno lokvi) kroz sustav popisivanja i usporedbe današnjeg stanja s povijesnim podacima. Naime, trend nestanka močvarnih staništa na otocima dobro je poznat, no ovim ćemo korakom po prvi puta dobiti uvid u trenutno stanje (prvenstveno brojnost) močvarnih staništa na jadranskim otocima, skupno te zasebno za svaki otok. Ovi rezultati poslužit će kao osnova za sva buduća istraživanja i vrednovanja močvarnih staništa na jadranskim otocima, a i šire.

 

Zelena krastača (Bufotes viridis) (foto:hhdhyla.hr)

Druga faza projekta fizički je posjet i vrednovanje močvara, sukladno već razvijenoj metodologiji od strane WWF Grčka te dodatnoj metodologiji koja će se razviti za vrednovanje i prioritizaciju zaštite najvažnijih močvarnih staništa na svim i zasebno na svakom jadranskom otoku. Prilikom posjeta otocima sakupit će se i prijeko potrebni podaci o flori i fauni vezanih uz močvarna staništa, što će predstavljati značajno povećanje znanja o bioraznolikosti otoka. Ova faza uključuje i umreživanje lokalnih volontera, udruga i škola u svojevrsnu mrežu koja će biti temelj za dugoročnu zaštitu i očuvanje močvarnih staništa na jadranskim otocima.

Putem stručnih i promocijskih aktivnosti plan nam je u sljedeće dvije godine zajedničkim snagama dati mnogo veći značaj močvarnim staništima na jadranskim otocima.

Izvor: Hhdhyla.hr

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?