| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 09.02.2017 13:02:59

Dijabetes (pixabay.com)Kad jedemo, ne uzimamo samo hranjive tvari. U svoj organizam također unosimo i značajnu količinu bakterija. Svakim zalogajem dolazi do malih upalnih procesa koji su potrebni za procesuiranje šećera i aktivaciju imunološkog sustava. U nastavku pročitajte zašto je svaki zalogaj „opasan".


Pri unosu hrane, naše tijelo je suočeno s izazovom istovremene distribucije probavljene glukoze i borbom protiv bakterija. To aktivira upalni odgovor koji potiče imunološki sustav zdrave osobe i ima zaštitni učinak, što su po prvi put dokazali liječnici sa Sveučilišta i Sveučilišne bolnice Basel. U pretile osobe, međutim, ovaj upalni odgovor gotovo da i ne radi pa to može dovesti do dijabetesa.

>>> Problem pretilosti i moguće rješenje

Poznato je da dijabetes tipa 2 dovodi do kronične upale s nizom negativnih simptoma. Brojni su  klinički istraživači iz toga razloga liječili dijabetes sprečavajući prekomjernu proizvodnju tvari koje su uključene u ovaj proces, primjerice interleukin Il-1 beta (IL-1). U bolesnika s dijabetesom, IL-1 izaziva kronične upale i uzrokuje izumiranje beta stanica koje proizvode inzulin.

Ova upala može imati neke pozitivne aspekte, kako su nedavno izvijestili u časopisu Nature Immunology istraživači sa Zavoda za biomedicinu pri Sveučilištu i Sveučilišnoj bolnici Basel. Kod zdravih osoba, kratkoročna upalna reakcija igra važnu ulogu u unosu šećera i aktivaciji imunološkog sustava. U svom radu profesor Mark Donath voditelj odjela za endokrinologiju, dijabetes i metabolizam pri Sveučilišnoj bolnici Basel i njegov istraživački tim pokazali su da se broj makrofaga (vrsta imunoloških stanica) oko crijeva povećava tijekom obroka. Ove takozvane "stanice smetlari" proizvode spoj IL-1 u različitim količinama, ovisno o koncentraciji glukoze u krvi. To, opet, potiče proizvodnju inzulina u beta-stanicama gušterače. Inzulin tada potiče makrofage na povećanu proizvodnju IL-1. Inzulin i IL-1 rade zajedno na regulaciji razine šećera u krvi, dok IL-1 osigurava da je imunološki sustav opskrbljen glukozom i tako ostaje aktivan.

 

Prema istraživačima, ovaj mehanizam metabolizma i imunološkog sustava ovisan je o bakterijama i hranjivim tvarima koje unosimo tijekom obroka. S dovoljno hranjivih tvari, imunološki sustav je u stanju adekvatno se boriti protiv stranih bakterija. Isto tako, kada postoji nedostatak hranjivih tvari, malo preostalih kalorija potrebno je očuvati za važne životne funkcije na račun imunološkog odgovora. Ovo otkriće moglo bi biti odgovor zašto se zarazne bolesti češće javljaju za vrijeme gladi.

 

Izvor: Sciencedaily.com

_______

Erez Dror, Elise Dalmas, Daniel T Meier, Stephan Wueest, Julien Thévenet, Constanze Thienel, Katharina Timper, Thierry M Nordmann, Shuyang Traub, Friederike Schulze, Flurin Item, David Vallois, Francois Pattou, Julie Kerr-Conte, Vanessa Lavallard, Thierry Berney, Bernard Thorens, Daniel Konrad, Marianne Böni-Schnetzler & Marc Y Donath.

Postprandial macrophage-derived IL-1β stimulates insulin and both synergistically promote glucose disposal and inflammation.

DOI: 10.1038/ni.3659

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?