| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 09.02.2017 14:02:00

Novorođenče (pixabay.com)Depresija je široko rasprostranjen poremećaj od koje boluje velik broj ljudi diljem svijeta. Rani znakovi anksioznosti i depresije mogu biti vidljivi u mozgu već kod poroda.


U istraživanju objavljenom u veljači 2017. godine u časopisu Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry  (JAACAP), znanstveni tim je objavio rezultate analiza slika skeniranih mozgova novorođenčadi. Otkrili su da mogu predvidjeti vjerojatnost da bebe razviju jače inicijalne simptome kao što su tuga, pretjerana stidljivost, nervoza ili anksioznost zbog razdvajanja oko druge godine života. Takvi simptomi povezani su s kliničkom depresijom i anksioznim poremećajima kod starije djece i odraslih.

Činjenica da smo mogli uočiti te obrasce povezivanja u mozgu pri rođenju pomaže odgovoriti na kritično pitanje o tome mogu li ti obrasci biti odgovorni za rane simptome povezane s depresijom i anksioznošću ili vode li ovi simptomi sami do promjena u mozgu", navodi doktorica Cynthia Rogers, asistentica na katedri za psihijatriju djece. „Ustanovili smo da već pri rođenju veze u mozgu mogu biti odgovorne za razvoj problema kasnije u životu".

Na početku istraživanja, dr. Rogers i njen tim krenuli su utvrditi razlike u koordinaciji aktivnosti u različitim dijelovima mozga između prerano rođenih beba i beba rođenih u punom terminu. Koristeći MRI tehnologiju snimili su mozgove 65 novorođenih beba i 57 nedonoščadi, rođenih najmanje deset tjedana ranije. Potonji su također skenirani na ili blizu svog predviđenog termina.

Istraživači su tražili razlike u obrascima veza između različitih regija mozga u nadi da će pronaći dokaze kojima bi objasnili zašto kod nedonoščadi postoji veći rizik od razvoja psihičkih problema, uključujući depresiju i anksioznost kasnije u životu. Posebice su se usredotočili na proučavanje strukture u mozgu koja je uključena u obradu emocija, poznatije kao amigdala, i njene povezanosti s drugim regijama mozga.

Otkrili su kako su zdrave bebe rođene u punom terminu imale obrasce veza između amigdale i drugih regija mozga koji su bili slični obrascima viđenih u prethodnim studijama kod odraslih. Iako su obrasci veza kod nedonoščadi bili slični, zabilježena je smanjena snaga veza između amigdale i drugih regija mozga. Zanimljivo, znanstvenici su primijetili da obrasci veza između amigdale i drugih struktura, kao insule koja je uključena u procese vezane za svijest i emocije, i medijalnog korteksa koji igra ulogu u planiranju i donošenju odluka, povećava rizik ranih simptoma depresije i tjeskobe.

Kada su bebe bile stare 2 godine, skupina djece sudjelovala je u nastavku istraživanja procjene za rane simptome anksioznosti i depresije. Istraživači su analizirali 27 djece koja su prerano rođena i 17 djece rođene u terminu.

„Prijevremeno rođena djece nisu pokazivala rane znakove anksioznosti i depresije ništa više nego djeca rođena u punom terminu", navodi dr. Rogers. „Jedan od razloga može biti činjenica da su djeca rođena u punom terminu već bila u riziku od pojave simptoma zbog socio-demografskih faktora, poput života u siromaštvu ili života s majkama kojima je dijagnosticirana klinička depresija ili poremećaja tjeskobe. Nadalje, ozbiljnost ranih simptoma tjeskobe korelirana je s obrascima veza u mozgu dojenčadi kod obje ispitivane skupine." Rezultati studije pokazali su da je kod navršenih 2 godine djece moguće na temelju veza između amigdale i ostalih regija u mozgu prepoznati naznake za rane simptome depresije i anksioznosti.

Istraživači također žele analizirati svu djecu iz studije ponovno, kada navrše 9-10 godina kako bi saznali mogu li veze u mozgu nastaviti utjecati na rizik od depresije i anksioznih poremećaja. „Imamo potporu ponovo okupiti prijevremeno rođenu djece kao i djecu rođenu u terminu, kako bismo istražili razvoj njihovog mozga tijekom vremena", ističe dr. Rogers. „Želimo utvrditi imaju li još uvijek iste razlike u vezama u mozgu, jesu li se dogodile kakve promjene u strukturnim i funkcionalnim vezama u njihovim mozgovima, i kako se sve to odnosi na simptome psihijatrijskih poremećaja."

 Izvor: Sciencedail.com

______

Cynthia E. Rogers, Chad M. Sylvester, Carrie Mintz, Jeanette K. Kenley, Joshua S. Shimony, Deanna M. Barch, Christopher D. Smyser.

Neonatal Amygdala Functional Connectivity at Rest in Healthy and Preterm Infants and Early Internalizing Symptoms.

DOI: 10.1016/j.jaac.2016.11.005

________

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?