| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 09.02.2017 14:02:00

Vjetrroturbina (pixabay.com)Novac ne raste na drveću, no struja bi uskoro mogla. Prototip umjetnog drveta proizvodi električnu energiju snagom vjetra koji puše između njegovih umjetnih listova. U nastavku pročitajte o otkriću tehnologije koja bi mogla zamijeniti vjetroturbine na kućama.


Znanstvenici sa Sveučilišta Iowa izgradili su napravu koja oponaša grane i lišće topole i proizvodi električnu energiju kad se umjetni listovi ljuljaju na vjetru. Michael McCloskey, docent genetike, razvojne i stanične biologije, vodio je istraživanje i dizajniranje ove naprave. Navodi kako naprava neće zamijeniti velike vjetroelektrane, ali bi tehnologija mogla postati komercijalna zamjena za velike i glasne turbine u kućanstvima.

„Pozitivne strane su estetski izgled i to što je naprava malena, omogućujući time proizvodnju energije na različitim mjestima", dodaje McCloskey. „Želimo saznati možemo li dobiti dovoljnu količinu električne energije iz nečega što nalikuje biljci. Iako je trenutno odgovor 'možda', planiramo ideju razvijati i dalje". U studiji objavljenoj u časopisu PLOS ONE, znanstveni tim se pozabavio biomimetikom, sustavom upotrebe umjetnih materijala i procesa koji oponašaju prirodne procese. Koncept je inspiriram novim pristupima koji se koriste u raznim poljima znanosti poput računalnih znanosti, proizvodnje i nanotehnologije.

Iako je naprava prozvana drvom, za sad uopće ne nalikuje stablu: metalni kostur koji predstavlja deblo i grane prekriveno je plastičnim krilcima oblikovanima kao lišće topole. Curtis Mosher, znanstvenik suradnik na Sveučilištu Iowa i koautor rada dodaje kako nije još dalek put od prototipa do uvjerljivog umjetnog drva prekrivenog desecima tisuća listića, koji će svi proizvoditi električnu energiju snagom vjetra. „Definitivno je izvedivo, no poanta je da ta izvedba bude što efikasnija", dodaje Mosher. „Potrebno je još rada, ali načina ima sasvim dovoljno."

 

Biomimetičko drvo( sciencedaily.com)

Mali komadi  posebne vrste plastike umetnute u peteljku lista proizvode električni impuls pri savijanju pod utjecajem vjetra. Taj se proces naziva piezoelektrični efekt. Listovi topole su uzeti kao model zbog njihove spljoštene peteljke zbog koje su se listovi pri naletu vjetra kretali u pravilnom uzorku što optimizira proizvodnju energije. Eric Henderson, profesor genetike, razvojne i stanične biologije koji radi i kao dio istraživačkog tima, predviđa budućnost u kojoj će biomimetička stabla  pomoći napajanju kućanskih aparata.

Takva tehnologija mogla bi postati novo tržište za one koji žele samostalno proizvoditi neograničene količine energije uz pomoć vjetra bez potrebe za visokim kulama ili turbinama. No, McCloskey navodi kako je za stvaranje te vizije potrebno pronaći alternativne načine mehaničko-električne transdukcije (prijenos energije) ili shemu za pretvaranje energije vjetra u upotrebljivu električnu energiju. Piezo metoda koju su koristili na Sveučilištu Iowa nije proizvela dovoljno energije koja je potrebna da proizvod bude konkurentan na tržištu, stoga će nova tehnologija zahtijevati puno veću učinkovitost i daljnja istraživanja kako bi istraživači proizveli praktičan uređaj.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Michael A. McCloskey, Curtis L. Mosher, Eric R. Henderson.

Wind Energy Conversion by Plant-Inspired Designs.

DOI: 10.1371/journal.pone.0170022

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?