| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 14.02.2017 12:02:00

Tukan (commons.wikimedia.org)Građani znanstvenici i ljubitelji ptica širom svijeta pomogli su istraživačima da otkriju nove tajne o evoluciji kljunova ptica tijekom vremena u revolucionarnoj studiji. U nastavku pročitajte sve o njihovom radu, možda se i vi zainteresirate za ptice!


Znanstveni tim sa Sveučilišta u Sheffieldu zamolio je građane da pomognu mjeriti kljunove različitih oblika kod više od 2000 vrsta ptica koje su uz pomoć 3D tehnologije skenirali iz uzoraka u Prirodoslovnom muzeju i Muzej u Manchesteru. Studija je objavljena u prestižnom časopisu Nature.

Korištenjem podataka javnosti (eng. crowdsourced), tim je bio u mogućnosti pokazati kako se raznolikost kljunova ptica proširila početkom njihove evolucijske povijesti. Najneobičniji oblici kljunova često su se pojavljivali u razdobljima iznimno brzih evolucijskih promjena. Međutim, kako su kljunovi dosezali sve krajnosti, tako su promjene u kljunovima tijekom vremena postale mnogo manje dok su ptice ispunjavale sve uže evolucijske niše.

Postoji nekoliko primjera, kao što su ptice koje su se usporedno razvijale u izolaciji na udaljenim otocima Galapagosa i havajskom arhipelagu, koje su nastavile svoju vrlo brzu evoluciju. Gavin Thomas, projektni voditelj Odjela za animalne i biljne znanosti pri Sveučilištu u Sheffieldu, navodi: „Oblik ptičjeg kljuna važan je pokazatelj prehrane ptice i načina potrage za hranom, tj. njene ekološke niše. Ovaj projekt nam je dao ključni uvid u evolucijske procese koji su se odigrali tijekom milijuna godina, s velikim promjenama u evoluciji u vrijeme dok su se nove grupe pojavljivale, a nakon toga su promjene bile samo finese." S naporima volontera iz cijelog svijeta, istraživanje je proizvelo jedinstveni novi skup podataka za proučavanje ekologije i evolucije ptica.

Dr. Chris Cooney sa Zavoda za animalne i biljne znanosti, navodi: „Velika raznolikost oblika kljunova ptica dugo je fascinirala biologe i prirodoslovce podjednako, uključujući i samog Darwina. Divno je moći koristiti informacije spremljene u prirodoslovnim zbirkama i razjasniti kako su varijacije ove važne ekološke osobine evoluirale." Mjerenja kljunova životinja u divljini bilo bi nemoguće, ali su 3D modeli iz uzoraka prirodoslovnih muzeja omogućili nove metode za detaljna istraživanja.

Građanima prijavljenima na internetskoj stranici http://www.markmybird.org/(koju su izradili  znanstvenici s Instituta za digitalne i humanističke znanosti u Sheffieldu) omogućen je pristup 3D modelima kljunova gdje su mogli sudjelovati u stvaranju baze.

Udruga BIoteka u suradnji s Udrugom Tragus također provodi projekt u kojem sudjeluju građani znanstvenici. Kako građani brinu za šišmiše pročitajte u članku.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Christopher R. Cooney, Jen A. Bright, Elliot J. R. Capp, Angela M. Chira, Emma C. Hughes, Christopher J. A. Moody, Lara O. Nouri, Zoë K. Varley, Gavin H. Thomas.

Mega-evolutionary dynamics of the adaptive radiation of birds.

DOI: 10.1038/nature21074

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?