| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 14.02.2017 12:02:57

Kikiriki (pixabay.com)U današnje vrijeme alergije na hranu su široko rasprostranjene s brojem oboljelih u stalnom porastu. Kako bi otkriće nove imunoterapije koja gotovo u potpunosti zaustavlja alergijske reakcije na kikiriki i proteine bjelanjaka kod miševa alergičnih na hranu moglo stati na kraj anafilaktičkom šoku nakon samo jednog tretmana, pročitajte u nastavku.


Procjenjuje se kako od alergija na hranu u Hrvatskoj pati preko milijun i 200 tisuća osoba. Reakcije, od kojih je najopasnija anafilaktički šok, se često samo drže pod kontrolom antihistaminskom terapijom, no trenutno nema jedinstvenog lijeka koji bi ih u potpunosti dokinuo. Otkriće profesora Johna Gordona i njegovog znanstvenog tima objavljeno u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology potencijalno bi moglo pomoći brojnim oboljelima u svijetu.

Novo istraživanje temeljeno je na tretiranju humaniziranih miševa, miševa koji nemaju svoj imunološki sustav, već su im implantirane stanice imunološkog sustava osoba koje su alergična na npr. kikiriki. 

„Ukoliko Vlada Kanade odobri, testiranja na ljudima bi mogla započeti već iduće godine", navodi Gordon. „Ovo bi nam otkriće moglo pomoći ne samo u liječenju alergija, već i kod liječenja astme ili autoimunih bolesti poput multiple skleroze." Ovim tretmanom zaustavljaju se simptomi alergija kod miševa pa su se brojne osobe koje boluju od alergija samostalno prijavile kako bi donirale svoje imunološke stanice za laboratorijska testiranja u svrhu napretka istraživanja.

Tretman se bazira na proizvodnji stanica imunološkog sustava koje se prirodno javljaju kao odgovor na ulazak alergena u tijelo te se otpuštaju signalne molekule kojima se zaustavlja burna reakcija tijela. Taj signal nadalje aktivira još jedan „prekidač" koji deaktivira stanice koje sudjeluju  u alergijskoj reakciji. „Možemo predvidjeti da će se lijek na tržištu pojaviti kroz idućih 5 do 10 godina", dodaje Gordon, koji je također voditelj istraživanja u društvu Allergy, Genes and Environment (AllerGen). Gordonov tim će surađivati s drugih znanstvenicima sa Sveučilišta Saskatchewan, Sveučilišta McGill, Sveučilišta Queen, Sveučilišta McMaster i Sveučilišta u Alberti kako bi poboljšali novu tehniku.

"Ovo otkriće otvara velik napredak  u liječenju osjetljivosti na alergene iz hrane", navodi dr. Judah Denburg, znanstveni direktor i upravitelj AllerGen-a. „Tretman sprječava anafilaktičku reakciju kod prethodno potpuno osjetljivih miševa, što otvara vrata uvođenju ove terapije u klinike." Postoji uvjerljiv dokaz kako ova tehnike može biti učinkovita i kod ljudi. 2010. godine Gordonov je tim dokazao kako je moguće zaustaviti astmatični odgovor u ljudskim stanicama u epruveti. Koristeći sličnu terapiju 3 puta u studiji provedenoj 2012. godine, znanstvenici su uspješno zaustavili astmu kod oboljelih miševa i to nakon samo 8 tjedana.

„Čak i ako možemo izliječiti samo 25 % ispitanika, tretman će poboljšati zdravlje tih osoba i smanjiti troškove zdravstvenog sustava", navodi Gordon, koji je radio s Wojciechom Dawickim, suradnikom, prvim autorom i glavnim istraživačem u ovoj studiji.

Evo kako funkcionira tretman:

  • Ključna komponenta istraživanja su dendritičke stanice koje služe kao čuvari imunološkog sustava i prisutne su u tkivima koji su u kontaktu s vanjskim okruženjem, kao što su koža i unutrašnje sluznice nosa, pluća, želuca i crijeva.
  • Gordonov pionirski tretman uključuje proizvodnju dendritičkih stanica u epruveti i njihovom izlaganju jedinstvenoj mješavini proteina. U mješavini se nalaze su kiseline slične vitaminu A koje se prirodno pojavljuju u ljudskim crijevima, i alergen, u ovom slučaju, kikirikija ili ovalbumina (protein bjelanjaka). Tako izmijenjeni dendriti se zatim ponovno inokuliraju u miša.
  • Koristeći ovu tehniku, istraživači su gotovo eliminirali alergijske reakcije pretvaranjem imunoloških stanica osjetljivih na alergen u stanice koje oponašaju odgovor zdravih stanica kod pojedinaca koji ne pate od alergija.

Tretman je umanjio proučavane simptome poput anafilaksije te su proteinski markeri alergijske reakcije smanjeni za 90 %. Gordon je dodao kako nove tehnike također obećavaju tretmane za liječenje autoimunih bolesti poput multiple skleroze. „Potrebno je jako malo preinaka kako bi terapija bila pogodna za liječenje autoimunih bolesti", zaključuje.

Izvor: Sciencedirekt.com

_______

Wojciech Dawicki, Chunyan Li, Jennifer Town, Xiaobei Zhang, John R. Gordon.

Therapeutic reversal of food allergen sensitivity by mature retinoic acid-differentiated dendritic cell induction of LAG3 CD49b-Foxp3- regulatory T cells.

DOI: 10.1016/j.jaci.2016.07.042

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?