| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 15.02.2017 13:02:27

Močvara (commons.wikimedia.org)U globalnim nastojanjima da se smanje razine ugljikovog dioksida u atmosferi, sve opcije su otvorene - uključujući i pomoć iz prirode. Nedavna istraživanja pokazuju da su zdravi obalni močvarni ekosustavi, kao što su šume mangrova, plavljene močvare i morske livade, posebno dobri u uzimanju ugljičnog dioksida iz atmosfere i pohranjivanju istog stotinama tisuća godina.


Brojni donositelji odluka, aktivisti i zainteresirana javnost diljem svijeta žele saznati mogu li ekološki sustavi ili njihovi dijelovi, kao što su koraljni grebeni, livade morskih cvjetnica, fitoplankton i ribe, ublažiti klimatske efekte. Nova analiza znanstvenika sa Sveučilišta Maryland sugerira da, dok obalne močvare mogu poslužiti kao učinkovite "plave rezerve ugljika", drugi morski ekosustavi ne pohranjuju ugljik dovoljno dugo.

U znanstvenom radu, objavljenom 1. veljače 2017. godine u časopisu Frontiers in Ecology and the Environment, znanstvenici su primijetili kako obalne močvare mogu zaštititi obalne zajednice od olujnih udara i erozije. Obalna močvarna područja jednostavnija su za nacionalno gospodarenje u usporedbi s ekosustavima koji se nalaze u međunarodnim vodama, dodajući dodatnu stratešku vrijednost obalnim močvarama u borbi protiv klimatskih promjena.

„Uspoređivali smo različite obalne ekosustave i dobili jasne rezultate zbog kojih smo obalne močvare uključili u rasprave o smanjivanju staklenički plinova", navodi Ariana Sutton-Grier, asistentica na interdisciplinarnom odjelu za znanosti o okolišu pri Sveučilištu Maryland i koautorica rada. „Obalne močvare mogu pohraniti mnogo ugljika u tlu i važan su dugoročni prirodni izvor ugljika, dok alge, koralji i morski životinjski svijet nisu."

Istraživački rad integrirao je različite obalne i morske ekosustave kako bi znanstvenici utvrdili koji sustavi su najprikladniji za ublažavanje klimatskih učinaka. Pri ocjenjivanju, Sutton-Grier i njezini kolege ocijenili su koliko učinkovito pojedini ekosustav uzima ugljikov dioksid. Primjerice,  koje ga biljke koriste za izgradnju svojih grana i lišća ili koliko dugo je ugljik pohranjen u biljnim tkivima ili u tlu. Obalne su močvare nadmašile ostale sustave. Tako istraživači procjenjuju da šume mangrova same uzimaju i pohranjuju čak 34 milijuna metričkih tona ugljika godišnje, što je otprilike ekvivalent ugljiku koji emitira 26 milijuna osobnih automobila u godini. Procjene za poplavne močvare i morske livade variraju, budući da ti ekosustavi nisu globalno kartirani, ali njihova ukupna pohrana ugljika mogla bi premašiti 80 milijuna tona godišnje.

Obalne močvare globalno mogu pohraniti više od 200 metričkih tona ugljika godišnje. Ono što je važnije, ovi ekosustavi mogu pohraniti 50-90 % ugljika u tlu, gdje može ostati i tisućama godina netaknut. „Kada uništavamo obalne močvare zbog obalnog razvoja ili akvakulture, ove impresivne prirodne rezerve ugljika pretvaramo u značajni dodatni antropogeni izvor stakleničkih plinova", dodaje Sutton-Grier, ujedno i savjetnica za znanosti ekosustava Nacionalne administracije za oceane i atmosferu.

Cilj znanstvenika je predložiti odgovornim menadžerima i političarima gdje bi trebali usredotočiti svoje ograničene resurse kako bi imali najveći utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena. Nova analiza pokazala je kako ostali ekosustavi, poput koraljnih grebena i livada morskih cvjetnica, pružaju vrijednu zaštitu od oluja i erozije, važna staništa riba i rekreacijske mogućnosti, i stoga zaslužuju zaštitu. Ali je njihov kapacitet za pohranu ugljika na duži rok vremenski ograničen. „Zajedničko pitanje koje dobivam od menadžera i drugih zainteresiranih strana je mogu li grebeni kamenica, koralja i morskih cvjetnica služiti kao učinkovite 'plave rezerve ugljika'", navodi Stefanie Simpson, koautorica rada i voditeljica programa Blue Carbon u neprofitnoj organizaciji Restore America's Estuaries. „Ovaj rad naglašava ulogu koju svi ovi ekosustavi imaju u ciklusu ugljika, s posebnim naglaskom na naše obalne sustave: močvare, livade morskih cvjetnica i mangrove, zbog njihove uloge značajnih i dugoročnih spremnika ugljika."

Istraživači su često gledali na šume kao rezerve ugljika. Ali većina šuma nema mogućnost skladištenja znatnih količina ugljika u tlu. Zato znanstvenici smatraju kako su obalna područja „plave rezerve" koje mogu samostalno opstati kao najefikasniji biološki rezervoari ugljika na Zemlji. „Pojam 'plavih rezervi ugljika' fokusirao je znanstvenike i sudionike na ogroman potencijal upravljanja morskim ekosustavima u cilju zaustavljanja klimatskih promjena", zaključuje Patrick Megonigal, pomoćni direktor za istraživanja u Centru za istraživanje okoliša pri Smithsonianu.

 

Izvor: Sciencedaily.com

______

Jennifer Howard, Ariana Sutton-Grier, Dorothée Herr, Joan Kleypas, Emily Landis, Elizabeth Mcleod, Emily Pidgeon, Stefanie Simpson.

Clarifying the role of coastal and marine systems in climate mitigation.

DOI: 10.1002/fee.1451

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?