Iako je većini danas nezamislivo jesti samo sirovu hranu, uključujući i meso, istraživači su otkrili kako naši europski preci uopće nisu kuhali. U nastavku pročitajte kako 1,2 milijuna godina stare kosti otkrivaju menú naših predaka.
Novo istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta York i Sveučilištu Autònoma Barcelona po prvi put otkriva kako najraniji europljani nisu koristili vatru za kuhanje, ali su imali balansiranu prehranu mesom i biljkama, u potpunosti sirovim.
Proučavajući zubni plak 1,2 milijuna godina starih hominina (rana ljudska vrsta), tim Atapuerca Research je 2007. godine otkrio u pokrajini Sima del Elefantea u sjevernoj Španjolskoj zanimljive mikrofosile. Analiza njihovog sastava otkrila je ovom timu najranije dokaze hrane koju su konzumirali naši europski preci. Ti su mikrofosili uključivali tragove sirovog životinjskog tkiva, sirove granule škroba koje su ukazivale na konzumaciju trava, zrna peludi bora, ostatke insekata i mogući dio čačkalice. Svi nađeni tragovi nisu bili pougljenjeni te nisu nađeni nikakvi dokazi udisanja malih čestica ugljena, standardnog dokaza života oko vatre.
Datiranje najranijeg korištenja vatre za kuhanje dovelo je do rasprava među istraživačima: dok jedni tvrde kako je čovjek počeo koristiti vatru prije oko 1,8 milijuna godina, drugi ukazuju da je ipak riječ o razdoblju prije oko 300 000 do 400 000 godina. Mogući dokazi korištenja vatre nađeni su na vrlo starim lokacijama u Africi. Međutim, nedostatak dokaza u pokrajini Sima del Elefante sugerira kako to znanje nije bilo preneseno zajedno s ljudima kada su napustili Afriku.
Najraniji definitivni dokazi korištenja vatre u Europi stari su 800 000 godina te su pronađeni na lokaciji Cueva Negra u Španjolskoj i u Gesher Benot Ya'aqov u Izraelu, nedugo nakon toga. Zajedno, ovi dokazi sugeriraju da se razvoj tehnologije vatre dogodio u nekom trenutku prije između 800 000 i 1,2 milijuna godina, otkrivajući novi vremenski okvir u kojem su ljudi počeli kuhati.
Doktorica Karen Hardy, glavna autorica studije, navodi: „Prikupljanje dokaza iz bilo kojeg aspekta života hominina iz ovako ranog perioda jako je izazovno. Ovim smo istraživanjem uspjeli dokazati da su najraniji Europljani shvaćali i izrabljivali svoje pošumljeno okruženje za dobivanje ujednačene prehrane prije 1,2 milijuna godina, hraneći se lepezom raznolikih jela i kombinirajući škrobnu biljnu prehranu s mesom.
Nova vremenska linija vrlo nam je važna u shvaćanju ovog perioda evolucije čovjeka. Kuhana hrana jamči veću energiju i kuhanje je potencijalno povezano s naglim porastom veličine mozga do kojeg je došlo prije 800 000 godina. „ Naše istraživanje također korelira s prijašnjim istraživanjima u kojima su znanstvenici nagađali kako je vrijeme kuhanja povezano s razvojem enzima amilaze u slini potrebnog za obradu kuhane hrane koja sadrži škrob. Hrana bogata škrobom bila je nezaobilazni element tijekom razvoja mozga i, suprotno popularnom vjerovanju u paleo prehranu, uloga hrane sa škrobom u paleolitičkoj je prehrani bila značajna".
Doktorica Anita Radini, doktorandica na Sveučilištu York, navodi: „Ovi su rezultati vrlo uzbudljivi jer naglašavaju potencijal zubnog plaka da akumulira prehrambene i ekološke Informacije iz daleke ljudske prošlosti. Također je zanimljivo vidjeti da pelud ostaje bolje očuvana nego u tlu iste dobi. Sve u svemu, ovo otkriće je pozitivan korak u znanosti, u vidu očuvanja materijala u zubnom plaku."
Izvor: Sciencedaily.com
______
Karen Hardy, Anita Radini, Stephen Buckley, Ruth Blasco, Les Copeland, Francesc Burjachs, Josep Girbal, Riker Yll, Eudald Carbonell, Jose María Bermúdez de Castro.
Diet and environment 1.2 million years ago revealed through analysis of dental calculus from Europe's oldest hominin at Sima del Elefante, Spain.
DOI: 10.1007/s00114-016-1420-x
______
| 
