| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 16.02.2017 14:02:18

Dijete (pixabay.com)Iako bi bilo vrlo zgodno imati sposobnost brzog brojanja, kao što to ima Dustin Hoffman u filmu Kišni čovjek, znanstvenici su dokazali da naš mozak ipak ne broji baš najbolje. Nova teorija kako mozak prvo uči osnovne matematike mogla bi promijeniti pristup identificiranju i poučavanje učenika s teškoćama u učenju matematike. Istraživači sada bolje razumiju kako, kada i zašto ljudi shvaćaju matematičke vještine.


Znanstvenici sa Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu (BGU) izdali su rad u kojem su opisali kako, kada i zašto ljudi shvaćaju svakodnevne matematičke vještine. Rad je izdan u časopisu Behavioral and Brain Sciences.

Danas najšire prihvaćena teorija sugerira da se ljudi rađaju s „osjećajem za brojeve" ili urođenom sposobnošću da prepoznaju različite količine, poput broja namirnica u košarici, te da ova sposobnost s godinama postaje sve bolja. Rani matematički nastavni programi i alati za dijagnosticiranje teškoća u učenju matematike poput diskalkulije (poremećaj pri kojem je teško shvatiti brojeve i matematičke koncepte) temeljeni su na teoriji „osjećaja za brojeve".

Doktorandi Naama Katzin i Maayan Harel te profesor Avishai Henik, suradnici na odjelu psihologije pri BGU i centra za neuroznanost Zlotowski, surađivali su s doktoricom Tali Leibovich iz Laboratorija za numeričku kogniciju (Department of Psychology & Brain and Mind Institute) pri Sveučilištu Western Ontario.

„Ako možemo razumjeti kako mozak uči matematiku i kako razumije brojke i složenije matematičke koncepte koji oblikuju svijet u kojem živimo, bit ćemo u stanju učiniti matematiku više intuitivnom i ugodnijom za korištenje", navodi dr. Leibovich. „Ova studija je prvi korak u postizanju tog cilja. Studija izaziva prevladavajuću teoriju „osjećaja za brojeve". Druge teorije ukazuju na to da je „osjećaj veličine", koji omogućuje razlikovanje različitih veličina, kao što su gustoća dvije skupine jabuka ili površina dvije pizze, još osnovniji i instinktivniji nego osjećaj za brojeve.

Istraživači tvrde da je razumijevanje odnosa veličina i broja presudan za razvoj viših matematičkih sposobnosti. Kombinacijom broja i veličine (npr., prostor, gustoća i opseg), možemo brže i učinkovitije donositi odluke. Za primjer možemo uzeti dilemu odabira najbržeg reda na naplatnim kasama u trgovinama. Dok većina ljudi intuitivno stane u red iza nekoga s manje ispunjenom košaricom, često su bolji izbor kolica napunjena manjim brojem velikih namirnica. Način na koji donosimo takve odluke otkriva kako ljudi koriste prirodnu korelaciju između broja i veličine za usporedbu stvarne veličine.

Jedan od primjera starijih studija provedenih na „osjećaju za brojeve" i „osjećaju za veličinu" je ona znanstvenika iz New Yorka. Na tom su radu znanstvenici opisali kako djeca imaju osjećaj za veličinu i brojeve. Djeci staroj 6 mjeseci na izbor su davali 2 slike, jednu s 10 točki i drugu na kojoj se broj točki mijenjao od 10 do 20. Mijenjanjem pozicije i broja točki na drugoj slici, testirali su kogniciju djece: djeca te dobi preferiraju gledati nove stvari, poput novog broja točki. Tako su pokazali da su djeca više pažnje posvećivala slici na kojoj se broj točki mijenjao, nego prvoj slici na kojoj je broj točki bio jednak, unatoč mijenjanju pozicija točki.

Primjer takvog ponašanja može potvrditi i svaka majka malog djeteta. Dovoljno je staviti veću količinu hrane u jedan tanjur i manju u drugi i pratiti za kojim će tanjurom posegnuti dijete. Mogućnost da percipiraju veličinu hrane, a ne njenu brojnost, u najvećem će broju slučajeva završiti posezanjem za punijim tanjurom (najčešće tanjurom iz kojeg roditelji jedu).

Iako ova studija za sad otvara više pitanja nego što daje odgovora, znanstvenici pozivaju stručnjake da se uključe u istraživanje. Rezultati tih istraživanja mogli bi pomoći u identifikaciji diskalkulije kod djece predškolskog uzrasta: trenutačno je moguća dijagnoza diskalkuje samo kod djece koja već idu u školu, gdje su već u zaostatku naspram ostale djece.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Tali Leibovich, Naama Katzin, Maayan Harel, Avishai Henik.

From 'sense of number' to 'sense of magnitude' - The role of continuous magnitudes in numerical cognition.

DOI: 10.1017/S0140525X16000960

____­___

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?