| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 16.02.2017 15:02:38

Panda (commons.wikimedia.org)Znanstvene studije bi trebale prikazivati stvarno stanje u okolišu, no činjenica je da je za istraživanje globalnih pojava kao što su klimatske promjene i njihov utjecaj na živi svijet, potrebno vrijeme, novac i velik broj znanstvenika. Kako to već ide često u znanosti, svega od navedenog nedostaje. U nastavku pročitajte kako su znanstvenici otkrili propuste u istraživanjima klimatskim promjena.


Docent James Watson sa School of Earth and Environmental Sciences i Wildlife Conservation Society pri Sveučilištu Queensland proučio je 130 radova koji su obrađivali problematiku negativnog utjecaja klimatskih promjena na ugrožene životinje, posebice sisavce i ptice. Prema podacima koje pruža IUCN-ova Crvena lista ugroženih vrsta, na popisu „vrsta ugroženih klimatskim promjenama i vremenskim prilikama" nalazi se tek 7 % sisavaca i 4 % ptica koje su pokazale negativne reakcije na klimatske promjene.

Jedan od primjera je nedavno objavljeno istraživanje u kojem su znanstvenici zaključili kako je napravljen velik previd u popisu IUCN-a. Kako se sva pažnja usmjeravala na već ugrožene životinje, u potpunosti su se smetnule s uma ostale životinje, poput žirafa. U sjeni svojih ugroženih susjeda, žirafe su neprimjetno završile na popisu ugroženih vrsta, iako se pravovremenim mjerama to moglo zaustaviti.

„Rezultati našeg istraživanja su pokazali kako je vjerojatno oko polovice ugroženih vrsta sisavaca (od 873 vrsta) i 23 % ugroženih vrsta ptica (od 1272 vrsta) već negativno reagiralo na klimatske promjene", navodi Watson. Dodaje kako je očigledno da su dosadašnje studije jako umanjile utjecaj klimatskih promjena na sisavce i ptice. Također, za vrste koje su same po sebi vrlo slabo istražene, niti ne postoje informacije o utjecaju klimatskih promjena na njih. „Potrebno je poboljšati metode procjene utjecaja klimatskih promjena na sve vrste, odmah sad", zaključuje Watson u radu objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

„Klimatske promjene više nisu prijetnja iz budućnosti." Upozorenja stižu sa svih strana pa je tako krajem 2016. godine WWF u svom Izvještaju o stanju planeta upozorio kako bi do kraja desetljeća moglo nestati i do 67 % životinjskog i biljnog svijeta. Neke su se vrste uspjele prilagoditi novonastalim uvjetima, no činjenica je da je potrebno vrijeme za te prilagodbe, koje često vrste nemaju.

Izvor: Sciencedaily.com

_______

Michela Pacifici,Piero Visconti,Stuart H. M. Butchart,James E. M. Watson,Francesca M. Cassola & Carlo Rondinini.

Species' traits influenced their response to recent climate change.

DOI: 10.1038/nclimate3223

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?