| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 17.02.2017 14:02:00

Voda (pixabay.com)Iako je vrijeme novogodišnjih odluka davno iza nas i mnogi su već odustali od napornog vježbanja i dijeta, oni koji se još uvijek drže svoje odluke i broje kalorije moraju pripaziti. Iako smanjen unos kalorija i redovito vježbanje rezultiraju gubitkom kilograma, često griješimo u najosnovnijem koraku-konzumaciji vode. U nastavku pročitajte zašto je važno piti dovoljno vode dok smo na dijeti.


U novoj studiji koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Illinois ispitane su prehrambene navike više od 18 300 odraslih Amerikanaca. Otkrili su da je većina osoba koje su povećale unos obične vode iz slavine, boce ili aparata za vodu za samo 1 %, smanjila svoj dnevni unos kalorija, kao i konzumaciju zasićenih masnih kiselina, šećera, natrija i kolesterola.

Ljudi koji su povećali potrošnju vode za jednu, dvije ili tri čaše dnevno smanjili su svoj ukupni energetski unos za 68 do 205 kalorija dnevno, a unos natrija za 78 do 235 mg, podaci su navedeni u objavljenim rezultatima istraživanja profesora kineziologije i zdravlja Ruopenga Ana sa Sveučilišta Illinois. Također, rezultati su pokazali da su ispitanici konzumirali od 5 do 18 grama manje šećera te da su smanjili dnevni unos kolesterola za 7 do 21 miligrama.

„Odnos unosa obične vode tijekom dijete je sličan između različitih rasa/etničkih pripadnosti, obrazovanja i prihoda te težine tijela", navodi An.

Sudionici istraživanja su se morali prisjetiti svega što su konzumirali tijekom dva dana između kojih je prošlo 3 do 10 dana. An je izračunao količinu unesene obične vode kod svakog sudionika kao dnevni udio vode iz hrane i pića. Pića poput nezaslađene crne kave i biljnih čajeva nisu ubrajani kao izvor obične vode, ali se udio vode iz tih pića pribrajao u ukupnu konzumaciju vode.

U prosjeku, sudionici istraživanja su konzumirali oko 4,2 čaše vode na dnevnoj bazi, što je oko 30 % ukupnog dnevnog unosa vode tijekom dijete. Prosječni kalorijski unos sudionika iznosio je 2157 kalorija, uključujući 125 kalorija iz zaslađenih napitaka i 432 kalorija iz brze hrane, kao što su nisko hranjiva hrana, kalorijski bogata, ali nezdrava hrana poput slastica, kolača i grickalica, koje su dobre za raznolikost, ali ne i za kvalitetu zdrave prehrane.

Malo, ali statistički značajno povećanje dnevne potrošnje vode za 1 % bilo je povezano s manjim unosom kalorija, pogotovo onih iz zaslađenih napitaka, masnoća, namirnica bogatih natrijem i kolesterolom.

Unos vode ja važan za ispiranje organizma od nakupljenih štetnih tvari koje nastaju metabolizmom ugljikohidrata i masti, kao i tvari koje se otpuštaju iz masnih naslaga koje se tope tijekom dijete. Voda je medij koji igra ključnu ulogu u oslobađanju organizma od otrova. Ujedno služi kao jedinstveno otapalo za hranjive tvari i odstranjivanje suvišnih produkata izmjene tvari iz organizma. Voda nema energetsku vrijednost, a njenim unosom prije obroka u organizmu se javlja osjećaj sitosti, što dovodi do manjeg unosa hrane, a posljedično i do uspješnijeg mršavljenja.

>>> Važnost pravilnog unosa tekućine za zdravlje

 

Izvor: Sciencedaily.com

______

R. An, J. ‎McCaffrey.

Plain water consumption in relation to energy intake and diet quality among US adults, 2005-2012.

DOI: 10.1111/jhn.12368

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?