| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 20.02.2017 13:02:00

Ćelavost (flickr.com)Iako ćelavost nije nikakva po život opasna bolest, mnoge osobe koje pate od ćelavosti ne bi se složile. Gubitak kose velik je udarac na samopouzdanje osobe, pa time gubitak kose utječe na kvalitetu života osobe. Unatoč izostanku simptoma poput bolova ili mučnina, ćelavost je poremećaj koji se proučava već niz godina. U nastavku pročitajte postoji li mogućnost da znanost zaustavi ćelavost.


Znanstvenici sa Sveučilišta Edinburgh (SE) objavili su rad u časopisu PLOS Genetics u kojem su otkrili preko 200 genetskih regija za koje smatraju da utječu na pojavu ćelavosti kod muškaraca. Dobiveni rezultati mogli bi pomoći u procjeni mogućnosti pojave ćelavosti kod muškaraca.

Prije studije sa SE, bilo je identificirano samo nekoliko gena vezanih za ćelavost. Znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu, Saskia Hagenaars i W. David Hill, pregledali su genomske i zdravstvene podatke od više od 52 000 muškaraca koji su sudjelovali u programu UK Biobank, koji prikuplja podatke i provodi opširnu studiju genetskog utjecaja na pojavu ćelavosti. Odredili su 287 genetskih regija povezanih s poremećajem. Znanstvenici su stvorili formulu kojom bi pokušali predvidjeti mogućnost da osoba oćelavi, na temelju prisutnosti ili odsutnosti određenih genetičkih markera. Točna predviđanja za pojedince još su daleko, ali rezultati ovog istraživanja mogu pomoći pri identificiranju podskupina stanovništva koje imaju mnogo veći rizik od gubitka kose.

 

Studija je najveća genetska analiza muške ćelavosti do sada. Mnogi identificirani geni odnose se na strukturu i razvoj kose. Identificiranjem gena zaslužnog za neki poremećaj u organizmu moguće je odrediti i tip molekule koji taj gen kodira. Takvoj molekuli laboratorijski se stvori inhibitor, tvar koja zaustavlja njenu aktivnost, i na taj način zaustavlja negativan utjecaj tog gena. Rezultati studije mogu pružiti moguće ciljne molekule za razvoj lijeka za liječenje ćelavosti ili sličnih poremećaja.

Saskia Hagenaars, doktorandica sa Sveučilišta Edinburgh iz Centra za kognitivno starenje i kognitivnu epidemiologiju, koja je  vodila istraživanje, navodi: „Identificirali smo stotine novih genetskih signala. Bilo je zanimljivo saznati da mnoge genetske signale za muški uzorak ćelavosti dolazi od kromosoma X, kojeg muškarci nasljeđuju od majke."

Doktor David Hill, suvoditelj istraživanja dodaje: „U ovoj studiji prikupljeni su podaci o uzorku ćelavost, ali ne i dobi kad je ćelavljenje započelo. Očekivali bismo vidjeti čak i jači genetski signal kada bismo mogli identificirati pacijente koji su ranije počeli ćelaviti."

Dragi naši muškarci, iako znanstvenici nisu još otkrili lijek za ćelavost, dobra je vijest da je prije nekoliko godina studija sveučilišta UPenn's Wharton otkrila da muškarci koji briju glavu ostavljaju dojam dominantnijeg mužjaka od onoga s bujnom kosom. U iščekivanju lijeka za ćelavost, možda ovaj podatak ipak ublaži tugu zbog gubitka kose.

Izvor: Sciencedaily.com

_______

Saskia P. Hagenaars, W. David Hill, Sarah E. Harris, Stuart J. Ritchie, Gail Davies, David C. Liewald, Catharine R. Gale, David J. Porteous, Ian J. Deary, Riccardo E. Marioni.

Genetic prediction of male pattern baldness.

DOI: 10.1371/journal.pgen.1006594

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?