| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 21.02.2017 11:02:00

BAbirusa (en.wikipedia.org)Babirusa je pripadnik porodice svinja i, kao velik broj divljih vrsta, ponosi se svojim ukrasima koji mu strše iz usta. Problem nastaje kad taj ukras neprekidno raste. U nastavku upoznajte babirusu, pehista kakvog nema.


Babirusa (Babyrussa babyrussa), poznat i kao jelen-svinja pripada porodici svinja. Nastanjuje područja Indonezije i to otoke Sulawesi, Togian, Sula i Buru. Iz daljine djeluje kao obična divlja svinja, no ako mu se približimo vidjet ćemo pravu hodajuću zubarsku katastrofu.

Svoj prethistorijski izgled babirusa može zahvatili kljovama koje rastu bez prestanka. Kljove su zapravo očnjaci koji rastu unatoč čeljusti pa tako probiju kožu i nastave rasti prema vrhu lubanje životinje. Bilo bi očekivano da tolike kljove imaju neku ulogu, no znanstvenici uopće nisu sigurni čemu one služe. Dapače, kljove su jako krhke i pucaju vrlo lako. Toliko jednostavno pucaju da ih mužjaci čuvaju tijekom borbe i koriste se samo prednjim nogama. Babiruse kljovama ne mogu kopati i ne koriste ih u borbi s drugim mužjacima, samo ih imaju na glavi. Ukoliko svoje kljove ne troši svakodnevnom upotrebom, babirusa riskira da mu vlastite kljove penetriraju u lubanju, s očitim rezultatom.

Ako ništa, ženke babirusa obožavaju mužjake s velikim kljovama. Očito postoji netko za svakoga na ovom svijetu, čak i kad taj netko ima vlastiti zub zabijen u lubanju koji ga polako ubija.

U nastavku pogledajte video o ovoj životinji koju nesreća prati u stopu.

 

Pogledajte i video na stranici Smithsoniana.

Izvor: Smithsonianmag.com

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?