| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 22.02.2017 10:02:00

Žitarice (commons.wikimedia.org)Novi trendovi se neprestano  pojavljuju, i to u svim dijelovima naših života. Potrgane traperice, velike zimske jakne, čak i neke vrste pasa, sve su to trendovi koji dolaze i odlaze. Trendseteri nisu zaobišli ni prehranu pa je tako danas vrlo moderno hraniti se bezglutenskom hranom, unatoč tome što ne bolujemo od celijakije, stvarnog problema sa stvarnim simptomima, nikako povezanog s trendovima. U nastavku pročitajte što se potencijalno krije iza deklaracije „Gluten-free".


Osobe koje konzumiraju bezglutensku hranu potencijalno su pod rizikom povećanog unosa arsena i žive - toksičnih metala koji mogu voditi do kardiovaskularnih poremećaja, razvoja raka i neuroloških problema. Znanstvenici sa Sveučilišta Illinois u Chicagu (IC) objavili su studiju u časopisu Epidemiology  u kojem su analizirali podatke Nacionalnog programa praćenja zdravlja i nutricionizma kako bi povezali bezglutensku prehranu i pojavu biomarkera za toksične metale iz krvi i urina.

Iako svega 1 % populacije SAD-a boluje od celijakije, bezglutenska prehrana je u stalnom porastu, pogotovo zbog znanstveno neosnovanih izvora da unos glutena uzrokuje upalne procese u tijelu. Bezglutenska prehrana se preporuča osobama koje boluju od celijakije, međutim, unatoč stagniranju broja oboljelih od ove bolesti, u posljednje 3 godine broj osoba koje se hrane bezglutenski porastao je za 67 %.

Bezglutenski proizvodi često sadrže rižino brašno kao zamjenu za pšenicu. Riža je poznati bioakumulat određenih toksičnih metala, poput arsena i žive iz gnojiva, tla ili vode, no još uvijek se malo zna o utjecaju prehrane bogate rižom na zdravlje ljudi. Tijekom istraživanja Maria Argos, docentica epidemiologije pri Sveučilištu IC i njezin tim analizirali su urin 7471 osobe od kojih su 73 osobe izjavile kako se hrane bezglutenski. Uspoređujući njihove rezultate s osobama koje su konzumirale gluten, osobe koje su izbjegavale gluten u prehrani imale su čak dvostruko više arsena u urinu dok je koncentracija žive u urinu istih ispitanika bila čak 70 % viša.

Rezultati su jasno pokazali kako nije svaka „zdrava prehrana" nužno zdrava. „Rezultati indiciraju kako bi bezglutenska prehrana mogla imati opasne posljedice za osobe koje je prakticiraju", navodi Argos. Iako su daljnja istraživanja nužna kako bi se dokazali negativni utjecaji arsena i žive iz rižinog brašna, kontrola koncentracije tih metala u hrani bi trebala biti stroža u SAD-u. U Europi postoje regulacije izlaganja arsenu putem hrane i vode, no stalnim i povećanim unosom namirnica koje imaju mnogo arsena, poput riže, algi, kave, piva i ribe, osobe riskiraju nakupljanje tog teškog metala u organizmu i pojave opasnih poremećaja.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Catherine M. Bulka, Matthew A. Davis, Margaret R. Karagas, Habibul Ahsan, Maria Argos.

The Unintended Consequences of a Gluten-Free Diet.

DOI: 10.1097/EDE.0000000000000640

_______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?