| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 24.02.2017 13:02:00

Braća (pixabay.com)Natjecanje među braćom i sestrama nikad više neće biti isto. Ako imate brata ili sestru mogli bi ste se prisjetiti djetinjstva provedenog u raspravama i svađama oko toga tko je pametniji. Raspravama je znanost konačno stala na kraj. U nastavku pročitajte zašto jednu pobjedu odnose najstarija djeca.


Prema istraživanju koje su proveli Sveučilište Edinburgh, Grupa za analizu i Sveučilište Sydney, znanstveni tim je sakupio podatke od 5000 djece iz programa National Longitudinal Survey of Youth. Preko 5000 sudionika praćeno je od prije rođenja do 14. godine života. Svako dijete je procjenjivano svake 2 godine kroz testiranja koja su uključivala prepoznavanje, spajanje slova, imenovanje, čitanje i procjenu vokabulara. Informacije koje su se također prikupljale sadržavale su i okolišne faktore poput financijske pozadine i obiteljske situacije.

Prema rezultatima studije, prvorođena djeca su postigla bolje rezultate od svoje braće i sestara u IQ testovima već u dobi od jedne godine. Iako su sva djeca dobila istu razinu emocionalne podrške, prvorođena su djeca primila veću podršku kroz zadatke koji razvijaju vještine razmišljanja. Istraživači navode kako bi rezultati studije mogli pomoći objasniti zabilježen efekt pri kojemu djeca rođena ranije u obitelj uživaju u boljim plaćama i višem obrazovanju kasnije u životu.

Znanstvenici su također proučavali i ponašanje roditelja. Primijenjene su različite statističke metode kako bi se analizirala roditeljska ponašanja prema djetetu i kako su ona vezana za rezultate testa njihovog djeteta. Istraživači su zatim koristili alat za procjenu, tzv. Home Observation Measurement of the Environment, kako bi promatrali roditeljska ponašanja, uključujući ponašanja prije rođenja, kao što su pušenje i konzumacija alkohola tijekom trudnoće, i ponašanja nakon porođaja, primjerice mentalnu stimulaciju i emocionalnu potporu.

Rezultati su pokazali da prednosti koje uživaju prvorođena djeca počinju vrlo rano u životu - od samog rođenja do treće godine starosti. Razlike se povećavaju s godinama, i pokazuju se u rezultatima testa kojima se provjerava govor, čitanje, matematika i sposobnosti razumijevanja.

Istraživači su također otkrili da roditelji mijenjaju svoje ponašanje kad dobiju iduće dijete. Mlađoj su djeci pružali manje mentalne stimulacije i manje su sudjelovali u aktivnostima s djecom poput čitanja s njima, izrade predmeta i sviranja instrumenata. Majke su se također u trudnoći s mlađom djecom češće ponašale rizičnije, kao što je pojačano pušenje.

Izvor: Ed.ac.uk

______

Jee-Yeon K. Lehmann, Ana Nuevo-Chiquero, and Marian Vidal-Fernandez

The Early Origins of Birth Order Differences in Children's Outcomes and Parental Behavior

jhr.uwpress.org

______

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?