| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 27.02.2017 15:02:00

Miš (commons.wikimedia.org)Pozitivna svojstva vitamina poznata su već dugo te je njihova važna uloga u organizmu nepobitna. Iako ih oduvijek najviše povezujemo s borbom protiv bolesti, vitamini u našem organizmu zapravo obavljaju brojne funkcije. Jedna od njih je i zaustavljanje starenja naših organa.


Nikotinamid ribozid (NR) jedan je od brojnih vitamina koje čovjek unosi u svoj organizam. NR je jedna od formi vitamina B3 koji je bitna molekula preteča za stvaranje molekule NAD+, molekule iz koje naše tijelo dobiva potrebnu energiju za normalno funkcioniranje. Ta energija nastaje u mitohondrijima, malim organelima koji se nalaze u našim stanicama. Hranjive tvari koje ulaze u stanice se metaboliziraju i u mitohondrijima prevode u energiju koje tijelo koristi za ostale funkcije. Ukratko, mitohondriji su naše tvornice energije.

Osim što NR ima važnu ulogu u procesu dobivanja energije u tijelu, istraživanje koje su proveli znanstvenici s fakulteta Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL)otkrilo je da NR ima potencijalnu funkciju u zaustavljanju propadanja i regeneraciji organa kod miševa. Miševi, kao i svi sisavci, stare te im regenerativni kapacitet nekih organa poput jetre,  bubrega te mišića, poput primjerice srčanog mišića, s vremenom pada. Njihova mogućnost oporavka nakon ozljede je također smanjena.

Hongbo Zhang, znanstvenik s EPFL-a istraživao je u suradnji s kolegama s ETH Zurich, Sveučilišta Zurich i sveučilištima iz Kanade i Brazila procese koji se događaju u organizmu kako on stari. Prateći različite biokemijske markere znanstvenici su identificirali molekulu koja regulira rad mitohondrija te su otkrili kako ona funkcionira i kako se s vremenom mijenja.

Po prvi puta su, naime, povezali funkciju mitohondrija s radom matičnih stanica. Pod normalnim uvjetima matične stanice reagiraju na signale koje im šalje tijelo, regenerirajte oštećene organe ili proizvedite nove specifične stanice. Barem je tako dok je organizam mlad. „Kad tijelo ostari, matične stanice jednostavno više nemaju snage popravljati organe kako treba, obave to jako šturo, zbog čega organi propadaju", navodi Zhang.

Znanstvenici su iz tog razloga odlučili revitalizirati matične stanice u mišićima starijih miševa. Preciznim ciljanjem određenih molekula pomogli su boljem radu mitohondrija, i to tako da su im davali molekulu NR. Rezultati su bili i bolji nego što su očekivali: dvogodišnji miševi kojima je dan NR pokazali su odličnu regeneraciju mišića i živjeli su duže od onih koji nisu tretirani vitaminom NR. Ovi su rezultati obećavajući, posebno za razvoj područja regenerativne medicine gdje bi umjesto korištenja stranih materijala u tijelu, tijelo natjerali da se samo obnovi.

Još jedna činjenica o vitaminu NR vjerojatno je svima najvažnija. U kojim namirnicama ima vitamina NR? Odgovor smo namjerno sačuvali za kraj. Vitamin NR ćemo naći u namirnicama poput mlijeka, nekih mliječnih proizvoda, ali i u pivu. Zato ako ste večeras planirali popiti čašu piva, samo naprijed, pomladit će vas. J

Izvor: Sciencedaily.com                                                                                                                                 

______

Hongbo Zhang, Dongryeol Ryu, Yibo Wu, Karim Gariani, Xu Wang, Peiling Luan, Davide D'amico, Eduardo R. Ropelle, Matthias P. Lutolf, Ruedi Aebersold, Kristina Schoonjans, Keir J. Menzies, Johan Auwerx.

NAD repletion improves mitochondrial and stem cell function and enhances lifespan in mice.

DOI: 10.1126/science.aaf2693

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?