| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 01.03.2017 14:03:00

Krtica (en.wikipedia.org)Vjerujemo da su mnogi zaljubljenici u prirodu kao djeca sanjarili da idu stopama velikog Sir Davida Attenborougha i otkrivaju nove vrste na mjestima o kojima možemo samo sanjati. No, ponekad za znanstveno istraživanje nisu potrebne tropske šume Madagaskara ili duboki oceani, ponekad je dovoljno zaviriti u vlastito dvorište.


Vladimir Dinets, docent sa Sveučilišta Tennessee u Knoxvillu, nedavno je objavio studiju o ponašanju krtica i objavio ga u časopisu Mammalia. Istraživanje ne bi bilo čudna da mu laboratorij nije bila gradska livada prepuna krtičnjaka u Chicu u Kaliforniji. Krtice su jedni od najčešćih malih sisavaca u svim dijelovima svijeta, no zbog njihovog podzemnog (fosorijalnog) načina života jako ih je teško proučavati. Vjerojatno ste sad u čudu; pa svi znaju za krtice, nije moguće da nisu istražene! Čini se da već stoljećima znanstvenici žive u zabludi da krtice žive samo pod zemljom u svojim labirintima te da na površinu izlaze samo u posebnim slučajevima, poput potrage za novom nastambom. Jedinke koje su ljudi najčešće nalazili na površini su bile mlade, juvenilne jedinke koje su nakon napuštanje roditeljskih nastambi izlazile na površinu u potrazi za svojom novom nastambom.

 

Dinets je primijetio kako velik broj jedinki koje je on susretao na površini nisu bile juvenilne, već odrasle jedinke. Također, zamijetio je kako je te odrasle jedinke sretao tijekom  kišnih noći, među biljkama. Svoje je sumnje podijelio s ostalim znanstvenicima i amaterima mamalozima na stranici  mammalwatching.com, gdje su nakon nekog vremena počele stizati obavijesti o sličnim iskustvima. To ga je nagnalo da nastavi svoje istraživanje krtica: 2 mjeseca je Dinets proveo u proučavanju kalifornijskih krtičnjaka. Otkrio je kako tamošnja vrsta, krtica širokog stopala (Scapanus latimanus), zapravo često izlazi na površinu tijekom hladnih, vlažnih noći.

Zaključio je da te krtice izlaze na površinu tijekom vlažnih noći kako bi izbjegle šuštanje suhog lišća koje bi uzbunilo predatore. Ispod slojeva lišća živi čitav svijet kukaca i gujavica koje su krticama omiljen obrok, pa je noćni izlet idealna prilika za pravu gozbu. Unatoč smanjenoj buci koju proizvode, krtice ipak privuku pažnju predatora i stradaju. Razlog izlaganja takvom riziku Dinets je objasnio uštedom energije: tijekom razdoblja kada je hrane manje, površinska potraga za hranom je energetski isplativija nego kopanje tunela u zemlji. Rizik da budu uhvaćene je, stoga, opravdan.

Izvor: Sciencedaily.com

_______

Vladimir Dinets.

Surface foraging in Scapanus moles.

DOI: 10.1515/mammalia-2016-0091

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?