| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 01.03.2017 15:03:00

Vaga(pixabay.com)Osobe koje su pod dugotrajnim stresom podložnije su pojavi pretilosti, rezultat je istraživanja sa Sveučilišta College London. U nastavku pročitajte kako naše tijelo reagira na stres.


Rad, objavljen u časopisu Obesity, pokazao je da je izloženost višim razinama hormona kortizola tijekom nekoliko mjeseci povezana s osobama koje imaju prekomjernu težinu ili su čak pretili. O ulozi kroničnog stresa u pojavi pretilosti već se dugo teoretizira. Ljudi imaju tendenciju prejedati se hranom s visokim udjelom masnoća, šećera i kalorija za vrijeme stresa, a hormon stresa kortizol ima važnu ulogu u metabolizmu i pohranjivanja masti.

Prethodne studije koje su povezivale kortizol i pretilost oslanjale su se uglavnom na mjerenja količine hormona u krvi, slini ili urinu, a te količine su se razlikovale ovisno o dijelu dana i drugim čimbenicima. U tim studijama znanstvenici nisu uspjeli zabilježiti dugoročne razine kortizola. U istraživanju Sveučilišta London analizirani su uzorci kose 2527 muškaraca i žena u dobi od 54 godine ili više koji su tijekom četiri godine sudjelovali u  programu Longitudinal Study of Ageing.

U istraživanju, znanstvenici su od svakog sudionika uzimali 2cm dug uzorak kose koji je trebao biti što je bliže moguće tjemenu. Uzorak predstavlja približno 2 mjeseca rasta kose, što je povezano s akumuliranjem razine kortizola. Ispitanicima su također mjerili težinu, indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka te utvrđivali kako je kortizol iz kose povezan s razvojem pretilosti tijekom vremena. Znanstvenici su otkrili da su ljudi koji su imali višu razinu kortizola u kosi obično imali veći opseg struka, veću težinu i veći BMI. Osobe klasificirane kao pretile na temelju BMI-a (veće ili jednako 30) ili opsega struka (većeg ili jednakog 102 cm u muškaraca, a 88 cm u žena) imale su posebno visoke razine kortizola u kosi.

„Rezultati daju dosljedne dokaze da je kronični stres povezan s višim razinama pretilosti," navodi doktorica Sarah Jackson (UCL, Zavod za epidemiologiju i javno zdravstvo) koja je vodila istraživanje. „Osobe koje su imale više razine kortizola u uzorcima kose također su obično imale veći opseg struka, što je važno jer je nošenje viška masnoće oko trbuha faktor rizika za bolesti srca, šećerne bolesti i preranu smrt."

„Koncentracije kortizola u kosi je relativno nova metoda koja se pokazala prikladnom i lako izvedivom za procjenu kronično visoke koncentracije kortizola u istraživanjima tjelesne mase i stoga može pomoći kod daljnjeg napredovanja razumijevanja ovog područja", zaključuje Jackson.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Sarah E. Jackson, Clemens Kirschbaum, Andrew Steptoe.

Hair cortisol and adiposity in a population-based sample of 2,527 men and women aged 54 to 87 years.

DOI: 10.1002/oby.21733

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?