| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 03.03.2017 15:03:00

Seoba (sciencedaily.com)Europa je svoj procvat razvoja civilizacija doživjela prije 9000 godina, kada su je tijekom Velike migracije naselili poljoprivrednici, muškarci i žene. Čini se kako je ipak 4000 godina kasnije došlo do još jedne migracije u kojoj su sudjelovali većinom muškarci. U nastavku pročitajte kako je izgledala prva velika izvidnica Europe.


U novoj studiji objavljenoj u časopisu PNAS znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala otkrili su nove informacije vezane za rana naseljavanja Europe. Donedavno se smatralo kako su prvi naseljenici u Europu došli prije 9000 godina iz područja Anatolije i sa sobom donijeli tehnologiju obrađivanja zemlje. Analizom genetskom materijala dobivenih iz ljudskih ostataka znanstveni tim Sveučilišta Upsala je otkrio kako su tijekom europske povijesti postojale dvije velike migracije, od koje su u jednoj sudjelovali većinom muškarci.

Analizom nasljednih spolnih  X kromosoma iz prapovijesnih ostataka znanstvenici su pokazali da je u velikoj migraciji iz stepa Pontijsko-Kaspijskog područja prije 5000 godina sudjelovao vrlo mali broj žena. Razlika u odnosima spolova između dvije migracije sugerira kako su razlozi tih migracija bili različiti iz socijalnih i kulturoloških aspekata.

Genetski podaci ukazuju da suvremeni europski preci predstavljaju mozaik naslijeđenih osobina iz više valova pretpovijesnih seoba. Otkrivene genomske varijacije u pretpovijesnim ljudskim ostatcima pokazale su kako su 2 masovne migracije posebno važne za razumijevanje europske prapovijesti: neolitičko širenje poljoprivrede iz Anatolije prije oko 9000 godina i migracija iz stepa Pontijsko-Kaspijskog područja prije oko 5000 godina. Ove seobe se podudaraju s velikim socijalnim, kulturnim i jezičnim promjenama i za svaku se smatra da je zamijenila više od pola tadašnjih gena iz genetskog bazena (eng. gene pool) stanovnika Europe.

Dramatični događaji iz ljudske prapovijesti mogu se istražiti upotrebom obrazaca genetskih varijacija među ljudima koji su živjeli u to vrijeme. Posebice, studije razlikovanja demografske povijesti žena i muškaraca na temelju pretpovijesnih genoma mogu polučiti informacije o kompleksnosti socijalnih struktura i kulturoloških interakcija između pretpovijesnih populacija.

Istraživači sa sveučilišta Stanford i Uppsala istraživali su genetsko podrijetlo putem nasljednih spolnih X kromosoma i autosoma iz uzoraka 20 ljudskih ostataka iz ranog neolitika i 16 iz kasnog neolitika/brončanog doba. Za razliku od prethodne hipoteze patriolokalizma (društveni sistem u kojem obitelj živi blizu roditelja muškarca) kod većine poljoprivrednog stanovništva, ova studija nije našla dokaze primjese spolne pristranosti tijekom migracije koja je proširila poljoprivredu diljem Europe tijekom ranog neolitika.

„Rezultati analize ostataka iz kasnije migracije iz Pontijske stepe u ranom brončanom dobu, međutim, pokazuju većinom muške genome. "Jednostavno, pronašli smo premalo X kromosoma kod migranata, što znači da je oko deset migracijskih muškaraca dolazilo na jednu migracijsku ženu", navodi Mattias Jakobsson, profesor genetike na Odjelu za populacijsku biologiju pri Sveučilištu Uppsala.

Istraživačka grupa pronašla je dokaze o migracijama, pretežno muškim, iz stepa prema središnjoj Europi tijekom više generacija. Kontrastni uzorci spolno definiranih migracija tijekom ove dvije velike migracije dokaz su različitim kulturama koje su stvorile sliku Europe, i stvorile podlogu naše današnjice.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Amy Goldberg, Torsten Günther, Noah A. Rosenberg, and Mattias Jakobsson.

Ancient X chromosomes reveal contrasting sex bias in Neolithic and Bronze Age Eurasian migrations.

DOI: 10.1073/pnas.1616392114

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?