| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 03.03.2017 15:03:00

hotspot (pixabay.com)Centri bioraznolikosti ili „hot spots" najvažniji su biološki dijelovi Zemlje u kojima je brojnost različitih vrsta bez premca. Zaštita tih područja trebala bi biti prioritetna, no često je nemoguće boriti se s vjetrenjačama utjecaja klimatskih promjena.


Znanstvenici društva American Association for the Advancement of Science čiji je cilj utvrditi područja svjetskih oceana od najvišeg prioriteta očuvanja, objavili su novu studiju u kojoj su definirali 6 točaka morske biološke raznolikosti na koje su teško utjecale klimatske promjene i pritisak ribolova.

Dok su ljudske aktivnosti poznati uzrok ekoloških promjena koje mogu dovesti do kolapsa ekosustava, prethodna istraživanja nisu ispitivala preklapanja između globalne distribucije vrsta u oceanima i morskih područja kojima najviše prijeti opasnost od klimatskih promjena.

Francisco Ramírez i kolege sastavili su bazu podataka od 2183 morske vrste i više od 30 godina vrijednih informacija o površinskim temperaturama mora, morskim strujama i morskoj produkciji. Također su procijenili podatke iz ribarske industrije u posljednjih 60 godina. Ekološki podaci pokazali su nejednake raspodjele promjena u oceanima, s najupečatljivijim promjenama na polovima i u tropskim krajevima.

Istraživači su identificirali šest područja visoke biološke raznolikosti, uključujući morska područja u umjerenim i tropskim područjima Atlantika, Indijskog i Tihog oceana. Dok su promjene u okolišu utjecale na temperature oceana, dostupnost nutrijenata i struje u ovim područjima bogatim različitim vrstama, industrijski je ribolov također smanjilo globalne riblje zalihe (tzv. stokove). Analiza podataka iz ribarske industrije pokazala je kako će se pritisak daljnjeg ribolova nastaviti te dodatno pogoršati pritisak na populacije riba u tim područjima.

Problem konzervacije morskih ekosustava trebao bi istovremeno uzeti u obzir i pritisak ribarstva i klimatskih promjena, navode autori. Pritom pozivaju svjetsku zajednicu na očuvanje bioraznolikosti kroz bolje zakone o ribarstvu, jednako  kako se sada provodi legislativa o klimatskim promjenama na svjetskoj razini.

Neka od najpoznatijih mjesta morske bioraznolikosti su Crveno more, Južni Mascarena otoci, Južni Japan, Sjeverni Indijski ocean, otoci Cape Verde. Najvažniji centri morske bioraznolikosti koraljni su grebeni. Na idućim linkovima možete pročitati o problemima klimatskim promjena s kojima se susreću koraljni grebeni.

>>>Sve je manje nade za spas koraljnih grebena

>>>Kako koralji podnose klimatske promjene?

>>>Koliko znate o "ugroženim kišnim šumama oceana"?

 

Izvor: Sciencedaily.com

______

Francisco Ramírez, Isabel Afán, Lloyd S. Davis, André Chiaradia.

Climate impacts on global hot spots of marine biodiversity.

DOI: 10.1126/sciadv.1601198

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?