| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 03.03.2017 15:03:00

Tuatara (simple.wikipedia.org)Darwin je vjerojatno svima poznat kao otac evolucije. No, mnogi vjerojatno nisu čuli za njegovu teoriju o živim fosilima tj. organizmima koji se nisu promijenili desecima milijuna godina. U nastavku pročitajte o tuatari, najpoznatijem živom fosilu.


Tim istraživača sa Sveučilišta u Bristolu proučavao je „živi fosil" sphenodona ili tuataru, pri čemu su znanstvenici otkrili novi način mjerenja evolucijske odvedenosti ovog zagonetnog stvorenja, što daje nadu Darwinovoj teoriji „živog fosila".

Tuatara (Sphenodon punctatus) je relativno veliki gušter koji je prije živio na glavnom, sjevernom otoku Novog Zelanda, ali je zbog ljudskog utjecaja istisnut na okolne manje otoke. Tuatara nije gušter, iako tuatara i gušteri dijele zajedničkog pretka koji je živio prije 240 milijuna godina i preživio kao neovisna evolucijska linija svo to vrijeme. Tuatara spada u skupinu premosnika. U svojem su radu istraživači mjerili kosti čeljusti svih fosilnih rođaka današnje tuatare i usporedili ih kao dokaz prehrambenih prilagodbi. Također su analizirali morfološku evoluciju današnjih tuatara i izumrlih fosilnih rođaka.

Studija je potvrdila 2 ključne točke: tuatara je pokazala vrlo sporu evoluciju, kako se i očekivalo, i važnije, njezina anatomija je vrlo konzervativna. Glavni autor, doktorand Jorge Herrera-Flores, navodi: „Fosilni srodnici tuatare su se hranili biljkama, čak i vodenim biljem, i bili su mnogo raznovrsniji nego danas. Otkrili smo da danas tuatara dijeli zajedničke karakteristike sa svojim najstarijim rođakom iz trijasa."

Kada je Charles Darwin skovao termin „živi fosili" 1859. godine, mislio je na žive vrste koje izgledaju kao i njihovi preci prije mnogo milijuna godina. Prema njegovom objašnjenju živi fosili nastanjuju male dijelove svijeta, izbjegavajući kompeticiju, i stoga se nisu promijenili. „Darwinovu teoriju nije bilo moguće testirati. Pomoću suvremenih numeričkih metoda koje imamo danas pokazali smo da živi fosili pokazuju neuobičajeno spore stope evolucije u odnosu na njihovu rodbinu", navodi koautor rada, dr. Tom Stubbs.

"Mnogi biolozi ne preferiraju pojam živi fosil jer kažu da je nejasan. Međutim, predstavili smo jasan, računalni način za mjerenje stope evolucije. Još važnije, otkrili smo novu bitnu činjenicu o današnjim tuatarama: njihove prilagodbe nalazimo među njihovim fosilnim rođacima. Doista možemo reći da je, numerički, tuatara konzervativna i ista kao njeni rođaci koji su živjeli prije više od 200 milijuna godina", zaključuje Mike Benton, profesor paleontologije kralješnjaka i ravnatelj Škole bioloških znanosti pri Sveučilištu u Bristolu i koautor izvješća. „Mi se slažemo s Darwinom - sada imamo numerički test kojim možemo dokazati što je, a što nije živi fosil. Važnije, ovi se testovi mogu primijeniti na drugim klasičnim primjerma", dodaje profesor Benton.

 

Izvor: Sciencedaily.com

______

Jorge A. Herrera-Flores, Thomas L. Stubbs, Michael J. Benton.

Macroevolutionary patterns in Rhynchocephalia: is the tuatara (Sphenodon punctatus) a living fossil?

DOI: 10.1111/pala.12284

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?