| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 07.03.2017 14:03:00

solitarna pčela (commons.wikimedia.org)Ugroženost pčela diljem planeta ne treba više ni naglašavati, kao ni njihovu važnost za ekosustave. U nastavku pročitajte kako se jedna vrsta pčela prilagodila na ljudski okoliš i iskoristila ljudske materijale za opstanak.


Malo se zna o gniježđenju nekih linija pčela. Dr. Sarah Gess, suradnica pri muzeju Albany i Sveučilištu Rhodes, i Peter Roosenschoon, konzervacionist u rezervatu Dubai Desert Conservation Reserve, iskoristili su svoja ranija opažanja iz istraživanja biljaka u proljeće 2015. godine kako bi popunili neke praznine u znanju o 3 vrste linija pčela.

Među svojim nalazima, objavljenima u časopisu Journal of Hymenoptera Research, otkrili su zanimljiv slučaj u kojem je pčela pokušavala izgraditi uzgojnu stanicu (dio košnice u kojemu rastu ličinke) pomoću zelenih plastičnih dijelova. Nakon promatranja 2 gnijezda vrsta listoreznih pčela (eng. „leafcutter", lat. Megachile), otkrili su kako je jedna od ženki uklopila gnijezdo u jami u pješčanom tlu ispod biljaka, a druga u stjenkama sustava za navodnjavanje.

 

Međutim, dok je prva ženka nosila svježe listove, druga je, čini se, otkrila interesantnu zamjenu: zelene komadiće plastike. Kasnije, prilikom provjere gnijezda, istraživači su otkrili da fenomen koji su primijetili nije izolirani incident: pronašli su najmanje 6 identičnih komada uskih, teških, zelenih komada plastike grupiranih zajedno u pokušaju da se konstruira uzgojna stanica. Ispostavilo se da je pčela namjerno rezala oko 10 milimetara duge komade sa svojim velikim i snažnim zupčastim mandibulama (čeljustima), prije nego što ih je donijela natrag u gnijezdo. „Iako su potencijalno slučajno prikupljeni, novi korišteni komadići plastike u gnijezdima pčela mogli bi odražavati nove ekološke adaptivne osobine potrebne za preživljavanje u okruženju kojim sve više dominiraju ljudi", navode autori.

Dvije istraživane vrste solitarnih pčela (Megachile (Maximegachile) maxillosa i Pseudoheriades grandiceps) su bile uočene kako za izgradnju gnijezda koriste mješavinu smole i pijeska u postojećim šupljinama, kao što su gnijezda zamke, koja se nalaza iznad zemlje. Istraživači su napomenuli kako je smola zajednički materijal pri gradnji gnijezda među brojnim vrstama solitarnih pčela, također poznatih kao smolne pčele. Prije toga, napomenuto je da, osim što čini gnijezdo vodootpornim, biljni sekret može sadržavati i tvari koje odbijaju parazite.

Izvor: Sciencedaily.com

______

Sarah Kathleen Gess, Peter Alexander Roosenschoon.

Notes on the nesting of three species of Megachilinae in the Dubai Desert Conservation Reserve, UAE.

DOI: 10.3897/jhr.54.11290

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?