| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 09.03.2017 16:03:00

Mikroplastika (flickr.com)U posljednjih nekoliko godina raste svijest o gotovo nevidljivoj prijetnji okolišu, mikrozrncima iz kozmetičkih proizvoda. Higijenski proizvodi nestaju s polica, no rijetko kad kupci razmisle o potencijalnim utjecajima tih proizvoda na okoliš. U nastavku pročitajte što se zapravo skriva iza ukrašenih deklaracija.


Mikrozrnca, koja nalazimo u pilinzima za tijelo i lice, pasti za zube i šminki, su mali okrugli komadići plastike koji mogu biti manji od mikrometra. Tipično, jedno pakiranje pilinga za lice sadrži gotovo 300 000 mikrozrnaca. Kada se isperu, mikrozrnca završavaju u rijekama, jezerima, izvorima i oceanima gdje postaju opasnost za naše zdravlje ulazeći u hranidbeni lanac. Ribe i školjkaši zabunom zamijene mikrozrnca za hranu, zbog čega im je usporen rast i razvoj. Ljudi također imaju potencijalne posljedice od konzumiranja mikrozrnaca preko morske hrane: brojne kemijske komponente koje se nalaze u mikrozrncima dokazani su kancerogeni, čijim nakupljanjem u organizmu riskiramo ozbiljne posljedice po zdravlje. Iako još uvijek nije dokazan negativni učinak konzumacije mikrozrnaca kroz hranidbeni lanac kod ljudi, trenutno se utjecaj ispituje.

U međuvremenu, brojne su javne osobe ustale u znak podrške zabrani prodaje tih proizvoda, pa je tako 2015. godine predsjednik Obama potpisao zabranu prodaje i distribucije proizvoda za higijenu koji sadrže mikrozrnca. Kanada planira ukloniti mikrozrnca iz pojedinih proizvoda do ljeta 2018. godine dok je Velika Britanija objavila kako će upotreba mikrozrnaca u svim kozmetičkim proizvodima biti zabranjena do kraja 2017. godine.

Biorazgradive alternative poput riže, sjemenki marelica i ljušture oraha potencijalna su zamjena za mikrozrnca u kozmetici. Za sve koji žele smanjiti korištenje mikrozrnaca u svojem kućanstvu mogu pri kupovini provjeriti deklaraciju proizvoda za, primjerice, ovim sastojcima: polyethylene, polypropylene, polymethyl methacrylate, polytetrafluoroethylene i polyethylene terephthalate (navodimo engleske nazive sastojaka zbog najčešće uporabe engleskog na deklaracijama proizvoda).

8 trilijuna mikrozrnaca završi u vodama diljem SAD-a svaki dan, dok se broj istih koji završe u tanjurima ljudi još uvijek ne zna Kaskadni efekt prijenosa mikrozrnaca kroz hranidbeni lanac čvrsta je osnova za globalnu zabranu proizvodnje mikrozrnaca i potrage za alternativnim rješenjima.

Izvor: Earthoptimism.si.edu

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?