| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 09.03.2017 16:03:00

Panda (commons.wikimedia.org)Osim što su jedne od omiljenijih životinja ljudima diljem svijeta, ovi usporeni žvakači bambusa posebni su po još jednom karakterističnom obilježju - njihovoj boji. U nastavku pročitajte zašto su pande crno-bijele i kako svaka panda ima drugačiji uzorak krzna!


Znanstvenici koji su otkrili zašto zebre imaju crne i bijele pruge ovaj su se put zainteresirali za pande. U svom su radu, objavljenom u časopisu Behavioral Ecology, otkrili zašto su pande crno-bijele. Na studiji su sudjelovali znanstvenici sa sveučilišta California, Davis i California State, koji su otkrili kako crno-bijele oznake na krznu panda imaju 2 funkcije: kamuflažu i komunikaciju.

„Zašto pande imaju tako istančanu obojanost je pitanje koje si postavljaju znanstvenici već dugi niz godina. Problem je, također, i to što su jedini sisavci koji imaju takvo obojenje, zbog čega je nemoguće uspoređivanje s drugim vrstama", navodi glavni autor Tim Caro, profesor sa Sveučilišta Davis sa Department of Wildlife, Fish and Conservation Biology. „Pravi smo iskorak napravili kada smo počeli svaki dio tijela pande gledali kao zasebno područje". To je omogućilo istraživačima da usporede različite regije na krznu divovske pande s tamno-svijetlim obojenjem krzna kod 195 drugih vrsta zvijeri i 39 podvrsta medvjeda. Zatim su pokušali usporediti koliko su tamne regije uspoređujući njihove ekološke i etološke varijable (različita ponašanja) kako bi otkrili njihovu funkciju. Jasnije, pokušali su odrediti kako su tamne regije krzna kod životinja povezane s njihovim ponašanjem i ekologijom.

Kroz ove su usporedbe znanstvenici zaključili kako je većina krzna pande, na licu, vratu, trbuhu i kukovima, bijelo kako bi se panda sakrila u snijegu. Prednje i stražnje noge su crne kako bi se panda sakrila u sjeni. Znanstvenici su predložili kako je ovo dvostruko obojenje rezultat siromašne prehrane bambusom i činjenicom da pande ne mogu probaviti većinu biljaka koje nalaze u svom okolišu. To znači da ne mogu napraviti dovoljne zalihe masnog tkiva u svom tijelu da bi mogle hibernirati tijekom zime, poput nekih drugih vrsta medvjeda. Zato moraju ostati aktivne cijelu godinu, prelazeći velike udaljenosti i različita staništa, od snježnih planina do tropskih šuma.

Uzorci na njihovim glavama ipak služe svrsi drugačijoj od kamuflaže: služe za komunikaciju. Tamne uši potencijalno daju utisak agresivnosti, znak upozorenja predatorima. Tamni krugovi oko očiju omogućuju pandama da se međusobno prepoznaju ili da drugim pandama signaliziraju upozorenje.

 

Izvor: Sciencedaily.com

______

Tim Caro, Hannah Walker, Zoe Rossman, Megan Hendrix, Theodore Stankowich.

Why is the giant panda black and white?

DOI: 10.1093/beheco/arx008

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?