| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 10.03.2017 11:03:00

Život NA KOPNU (commons.wikimedia.org)Izlazak života iz mora na kopno jedan je od najvažnijih događaja u evoluciji. Iako se smatra da je razvoj nogu bio prekretnica za ovaj veliki događaj, znanstvenici su otkrili da noge ipak nisu bile važne. U nastavku saznajte kako su prvi organizmi otvorili oči i prošetali kopnom.


Nova studija sveučilišta Northwestern (SN) i Claremont (SC) otkriva da postoje sumnje da su oči, a ne udovi prve dovele do toga da naši akvatički preci naprave monumentalni korak iz mora na kopno. Životinje nalik krokodilima su prvo uočile lagane obroke na kopnu, a zatim su razvile udove koji su im omogućili da dođu do njih. Neurofiziolog Malcolm A. MacIver sa SN i evolucijski biolog i paleontolog Lars Schmitz sa SC proučavali su fosilne ostatke i otkrili kako su se oči utrostručile u veličini, prije nego je došlo do izlaska na kopno. Utrostručenje u veličini je također bilo popraćeno promjenom lokacije očiju na glavi, od postranične do lokacije na vrhu glave. Prošireno vidno polje potencijalno je s vremenom dovelo do razvoja većih mozgova kod ranih terestrijalnih kralješnjaka i njihove mogućnosti da planiraju svoju reakciju.

„Zašto smo izašli na kopno prije 385 milijuna godina? Mi smo prvi koji misle da bi odgovor na to pitanje mogao biti vid", navodi MacIver. „Otkrili smo velik porast u kapacitetu vida kod kralješnjaka nešto prije prelaska iz mora na kopno. Naša hipoteza se temelji na mogućnosti da su kralješnjaci vidjeli brojne izvore hrane na kopnu, poput stonoga, paukova i mnogih drugih*, zbog čega su se razvile noge iz peraja", navodi MacIver.

 

Povećanje očiju je od velike važnosti. Sama mogućnost provirivanja iznad površine vode povećala je kralješnjacima mogućnost vida za 70 % na zraku u usporedbi s vodom. Utrostručenje očiju dogodilo se milijunima godina prije nego što su postojale potpuno terestrijalne životinje. „Veće oči u vodi nemaju smisla, jer je vid u vodi limitiran na ono što je životinji 'ravno ispred nosa'", navodi Schmitz. No velike oči su plus za vid na zraku, pogotovo ako omogućuju bolje uočavanje lovine na kopnu. Velike su oči omogućile organizmima i sporiju reakciju, za razliku od brze reakcije koja je potrebna kada se lovi u vodi.

Znanstveni je tim obradio 59 uzoraka fosila iz vremena prije, za vrijeme i nakon prelaska na kopno te su mjerili orbite (očne šupljine) fosila i dužine glava. Iz tih su mjera mogli procijeniti veličine očiju i tijela životinja. Otkrili su kako su prije izlaska na kopno oči u prosjeku bile velike 13 milimetara, dok su za vrijeme prelaska dosegle veličinu do čak 36 milimetara. „Kako bi se utrostručile, očima je trebalo 12 milijuna godina evolucije." Oči su, stoga, prije nego udovi, zaslužne za prve korake naših predaka po tlu, drže znanstvenici.

* Beskralješnjaci su izašli na kopno 50 milijuna godina prije kralješnjaka

Izvor: Sciencedaily.com

______

Malcolm A. MacIver, Lars Schmitzd, Ugurcan Mugan, Todd D. Murphey, and Curtis D. Mobley.

Massive increase in visual range preceded the origin of terrestrial vertebrates.

DOI: 10.1073/pnas.1615563114

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?