| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Matea Jarak

Datum objave: 10.03.2017 11:03:00

Zubi (sciencedaily.com)Gotovo je nevjerojatno koliko se može saznati o našim precima, neandertalcima, samo iz tragova na njihovim ostacima. Ovoga puta su znanstvenici otkrili kako su neandertalci koristili biljke kao lijekove na temelju plaka na njihovim zubima. U nastavku saznajte kakvi su liječnici bili neandertalci!


Znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide's Australian Centre for Ancient DNA (ACAD) i odjela stomatologije pri Sveučilištu Liverpool otkrili su da su neandertalci imali vrlo kompleksne obrasce ponašanja, kojima od sada možemo pribrojati i različitu prehranu između grupa i znanje o liječenju bolesti. Svoje su otkriće objavili u prestižnom časopisu Nature.

„Zubni plak može zatočiti mikroorganizme koji su živjeli u ustima i patogene koje nalazimo u dišnom i gastrointestinalnom traktu,  kao i komadiće hrane koji zapnu između zubiju. Na taj način mogu sačuvati DNA hrane tisućama godina", navodi glavna autorica doktorica Laura Weyrich sa ACAD-a. „Genetička analiza DNA zatvorene u plaku predstavlja unikatni uvid u život neandertalaca, otkrivajući nam detalje o njihovoj prehrani, zdravlju i utjecaju okoliša na njihovo ponašanje".

Internacionalni tim znanstvenika analizirao je i usporedio zubne plakove iz ostataka 4 neandertalca pronađenih u spiljskoj lokaciji Spy u Belgiji i u El Sidrónu u Španjolskoj. Uzorci datiraju od 42 000 do 50 000 godina i najstariji su uzorci plaka koji su ikad genetički analizirani. Znanstvenici su otkrili kako su neandertalci iz spilje Spy konzumirali meso vunastog nosoroga i europske divlje ovce te da su mesnu prehranu nadopunjavali divljim gljivama. Za razliku od njih neandertalci iz El Sidróna su se hranili uglavnom vegetarijanski, i to pinjolima, mahovinom, gljivama i korom drveta.

>>> Sirova hrana - najstariji Europljani nisu kuhali

Najzanimljivije otkriće je bila lubanja neandertalca iz El Sidróna koji je patio od zubnog apscesa, koji je bio vidljiv na čeljusti. Zubni plak je također pokazao kako je ta osoba patila od zaraze parazitom zbog kojeg je imala kroničnu dijareju. Hranio se topolom koja sadrži salicilnu kiselinu, poznati analgetik i aktivni sastojak današnjeg aspirina, a pronađeni su i tragovi prirodnog izvora antibiotika, penicilina iz plijesni. „Izgleda da su neandertalci vrlo dobro poznavali ljekovite biljke i njihova protuupalna i analgetička svojstva. Korištenje antibiotika je gotovo nevjerojatno za povjerovati, pogotovo jer se radi o 40 000 godina prije nego je suvremeni čovjek otkrio penicilin."

 

Izvor: Sciencedaily.com

______

Laura S. Weyrich, Sebastian Duchene, Julien Soubrier, Luis Arriola, Bastien Llamas, James Breen, Alan G. Morris, Kurt W. Alt, David Caramelli, Veit Dresely, Milly Farrell, Andrew G. Farrer, Michael Francken, Neville Gully, Wolfgang Haak, Karen Hardy, Katerina Harvati, Petra Held, Edward C. Holmes, John Kaidonis, Carles Lalueza-Fox, Marco de la Rasilla, Antonio Rosas, Patrick Semal, Arkadiusz Soltysiak, Grant Townsend, Donatella Usai, Joachim Wahl, Daniel H. Huson, Keith Dobney, Alan Cooper.

Neanderthal behaviour, diet, and disease inferred from ancient DNA in dental calculus.

DOI: 10.1038/nature21674

______

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?