| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 28.03.2017 09:03:00

Plastika u moru (foto: NOAA)Ocean sadrži ogromne količine plastičnog otpada koji pluta ispod površine u obliku sićušnih čestica. Morski mikrobiolog Tracy Mincer tvrdi da svaki komadić plastike pod elektronskim mikroskopom postaje "oaza biološke aktivnosti". Kako dolazi do ovog fenomena, doznajte u nastavku.


Mincer i njegovi suradnici s Oceanografskog instituta Woods Hole istražili su ostatke ribolovnog najlona, plastične vrećice i plastične pelete izvađene iz Sargaškog mora. Sargaško mora nalazi se na sjeveru Atlantskog oceana gdje morske struje uzrokuju akumulaciju otpada. U tom području prisutno je više od 1100 tona plastičnog otpada. Na uzorcima pregledanim elektronskim mikroskopom znanstvenici su uočili da bakterije buše male rupe na površini plastike. Mincer to uspoređuje s bacanjem brikete za roštilj u snijeg. Poznate su već bakterije koje razgrađuju plastični otpad na odlagalištima, no ovo je prvi put da su takve bakterije koje razgrađuju plastiku otkrivene u moru.

Ovaj rad predstavljen je na 5. Međunarodnoj konferenciji o morskom otpadu u Honoluluu na Havajima 24. i 25. ožujka 2017.

 > Kako nastaju nakupine otpada diljem svjetskih oceana?

Otkriće bakterija koje razgrađuju otpad objašnjava smanjenje količine morskog otpada unatoč porastu onečišćenja u svijetu (u posljednjih se 40 godina količina akumuliranog plastičnog otpada u moru udvostručila). Istraživačima, međutim, još uvijek nije jasno jesu li nusproizvodi razgradnje plastike toksični i mogu li se akumulirati u hranidbenom lancu. Mincer tvrdi da je svakako potrebno shvatiti cjeli mehanizam razgradnje plastike i utvrditi postoji li negativni učinak na hrandibenu mrežu.

Mark Brown sa Sveučilišta u Dublinu tvrdi da plastika sadži toksične tvari poput ftalata, a na svoju površinu može apsorbirati i druge zagađivače u morskom ekosustavu. Toksične kemikalije iz bakterija koje se hrane plastikom prenose se hranidbenom mrežom na ostale organizme koje se hrane bakterijama i na taj način dolazi do biomagnifikacije.

> Nafta u kozmetičkim preparatima

> Bioplastika - rješenje problema plastičnog otpada?

 

> Mikroorganizmi razgrađuju plastiku brže no što se mislilo

> Uskoro i biološki razgradiva plastika

Biomagnifikacija je pojam koji se koristi u ekotoksikologiji za porast koncentracije zagađivala u članovima hranidbenog lanca, proporcionalno s razinom hranidbenog lanca. Nusproizvodi razgradnje plastike i njihovo kretanje u hranidbenom lancu od velike su važnosti zbog toga što se čovjek nalazi na samom vrhu hranidbenog lanca.

Linda Amaral-Zettler s Instituta za biologiju mora u Woods Holeu i Tracy Mincer pomoću genetičkih i molekularnih metoda dokazali su da osim bakterija iz skupine Vibrio na česticama plastike žive i eukariotski organizmi. Tako se na ovim „mikrobnim grebenima" mogu pronaći i alge te druge skupine organizama koje plastične plutajuće objekte smatraju relativno stabilnim domom.  Takvu kompleksnu životnu zajednicu nastalu antropogenim djelovanjem nazvali su plastisferom.

> Proizvedena plastika koja ne šteti okolišu

> Zagađenje mora  - frka koja nije prenapuhana

Znanstvenici s Instituta Woods Hole nastavit će s istraživanjem mikroorganizama koji žive na plastičnom otpadu u moru te pokušati utvrditi koje su zapravo posljedice razgradnje plastike za morski ekosustav.

 

Izvori:

Nature.com

Ncbi.nlm.nih.gov

Acs.org

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?