| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 03.04.2017 20:04:00

Građani znanstveniciPočetkom ožujka 2017. udruge Bioteka i Tragus, u suradnji s građanima znanstvenicima, započele su aktivnosti podržavanja i praćenja stanja šišmiša na prostoru srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke. Kako izgleda prava građanska znanost u RH, doznajte u nastavku! 

 


Krajem 2016. godine udruge Bioteka i Tragus započele su provedbu projekta „Građani znanstvenici: podržavanje populacija šišmiša šireg područja srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke" prikupljanjem zainteresiranih građana znanstvenika na području gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke. Na naš se poziv odazvala raznolika skupina, od osnovnoškolaca, zaposlenika javnih ustanova, osoba iz dobrovoljnih vatrogasnih društava do planinara. Svi su oni zaljubljenici u prirodu u koju rado odlaze, pogotovo kad taj odlazak ima i znanstvenu ili stručnu notu.

Zašto je ovaj projekt važan?

Intenzivne aktivnosti ljudi u prostoru, poput sječe starih stabala u kojima šišmiši mogu obitavati ili nepotrebnog korištenja neselektivnih insekticida od kojih ugibaju, sve više ugrožavaju opstanak šišmiša. Na području srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke prirodna staništa podržavaju populacije 11 različitih vrsta šišmiša. Rijeka Krka izuzetno je važna sastavnica staništa jer šišmišima šireg područja osigurava stalnu prisutnost vode u prostoru, a podzemni objekti u njenom kanjonu važna su skloništa kolonijama.Građani znanstvenici (foto: Tragus/Bioteka)

Navedene prijetnje sugeriraju potrebu uključivanja šire javnosti koja svojim aktivnostima može učiniti mnogo za osiguravanje alternativnog staništa šišmišima, kao i pratiti podatke o njihovu kretanju i navikama te drugim podacima bitnima za proučavanje vrsta lokalnog područja.

Što građani znanstvenici rade?

Glavni cilj projekta je podržati populacije šišmiša kroz osiguravanje novih, alternativnih staništa za obitavanje šišmiša te postaviti temelje za praćenje stanja populacija šišmiša šireg područja srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke.

U tu smo svrhu, nakon edukacije provedene u siječnju 2017., zajedno s građanima znanstvenicima koji žive na predmetnom području izgradili 20 kućica za šišmiše i postavili ih na lokacijama oko istraživanog područja rijeke Krke. Građani znanstvenici tijekom proljeća 2017. prikupljat će podatke o šišmišima svoje lokalne sredine te ih evidentirati na za to posebno pripremljene obrasce. Svakih 15 dana provjeravat će stanje postavljenih kućica za šišmiše te javljati udrugama Bioteka i Tragus svoje rezultate. Pri završetku faze praćenja stanja podaci dobiveni s lokacija u i oko 20 kućica će se analizirati i javno objaviti. Također, naši će građani znanstvenici održati prezentacije svojega rada na završnoj projektnoj svečanosti.

Više fotografija možete pogledati u našem albumu na Facebooku.

Građani znanstvenici su entuzijastični volonteri

Ovim se projektom, dakle, potiče koncept građanske znanosti, odnosno uključivanja amatera u znanstvene i stručne aktivnosti koje provode za to educirane osobe. Šišmiše rijeke Krke proučavat će raznolike grupe građana od vrtićke do starije dobi te iz cijelog spektra  zanimanja.

Građani znanstvenici (foto: Tragus/Bioteka) Građani znanstvenici_logo (dizajn: SMAK) Građani znanstvenici (foto: Tragus/Bioteka)

Konačno, građani znanstvenici su ujedno i volonteri, čime dajemo velik doprinos razvoju volonterstva u RH.

Projekt je sufinanciran sredstvima Nacionalnog parka Krka. Hvala vam!

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?