| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 14.04.2017 15:04:19

Školjkaši (foto: Pixabay)Globalni porast temperatura mora pogoduje razvoju bakterija, planktona, ali i toksina, što itekako može utjecati na kvalitetu vaše večeru. Pojašnjenja donosi tim znanstvenika sa Sveučilišta Oregon koji je pronašao poveznicu između koncentracije neurotoksina u školjkašima i porasta temperature oceana. 

 


Prateći dvadesetogodišnji niz temperaturnih i drugih podataka u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana znanstvenici su razvili model pomoću kojega je moguće predvidjeti pojavu jedne vrlo neobične pojave. Naime, porastom temperature oceana raste i brojnost fitoplanktona, što za posljedicu ima cvjetanje mora. Pri tome se stvara i domoična kiselina, neurotoksin kojega luči fitoplankton, točnije dijatomeje (alge kremenjašice).

>>> Kako Sunce utječe na klimu na planeti Zemlji?

>>> Otkrivena nova vrsta alge u Hrvatskoj

Naručujte li u restoranu školjkaše, budite oprezni. Naime, budući da se školjkaši hrane filtriranjem morske vode, kod cvatova toksičnih vrsta dolazi do nakupljanja toksina u školjkašima, što može rezultirati trovanjem ljudi prilikom konzumacije morskih plodova.

Potrošači bi, zbog potencijalne opasnosti po vlastito zdravlje, prilikom konzumacije školjkaša pozornost trebali obratiti na objekte u kojima konzumiraju takvu vrstu hrane, kao i na porijeklo te hrane. Prednost treba dati objektima koji su odobreni za takvu vrstu djelatnosti i u svom poslovanju koriste hranu poznatih i registriranih proizvođača i distributera.

>>> CSI: Biljke u forenzici! - 1. dio

>>> CSI: Biljke u forenzici! - 2. dio

Razloge za pozornost treba tražiti u činjenici da termička obrada školjkaša neće uništiti biotoksine koji se u njima eventualno nalaze, budući da su oni termostabilni (otporni na povišenu temperaturu), a termičkom obradom (npr. školjke na buzaru) uništavaju se samo bakterije.

Plodovi mora (foto: Pixabay)

Školjkaši metaboliziraju i postepeno povećavaju ukupnu količinu otrova, a otrovanje domoičnom kiselinom pripada tipu otrovanja nazvanom Otrovanje školjkama s posljedičnim gubitkom pamćenja. Karakterizira se gastrointestinalnim simptomima unutar 24 sata (povraćanje, proljev, bol u trbuhu) te neurološkim simptomima (zbunjenost, gubitak pamćenja, dezorijentacija, koma) koji se pojavljuju unutar 48 sati.

>>> Alge rješavaju forenzičke slučajeve

>>> Zanimljiv svijet morskih algi

Osim ljudi ugroženi su i ostali organizmi, ribe, veliki sisavci i ptice, a štete bilježe i sektori ribarstva, marikulture i turizma. U 2015. godini zbog prisustva domoične kiseline u rakovima iz uzgoja došlo je do globalne štete od oko 100 milijuna dolara.

Znanstvenici koji su provodili istraživanje nadaju se da će rezultati potaknuti vlade da uspostave dugoročne programe monitoringa plaža, uzgajališta riba i kakvoće vode priobalnih područja sa svrhom zaštite ljudskog zdravlja, ekosustava, ekonomije i turizma.

Zanimljivost za kraj

Domoična kiselina povezuje se s galebovima koji su u Kalifornijskom gradiću počeli napadati ljude. Predpostavlja se da su se otrovali ovom kiselinom koja je bila prisutna u ribi. Moguće je i da je takav jedan događaj inspirirao Alfreda Hitchcocka za snimanje kultnog filma „Ptice". 

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?