| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.04.2017 09:04:00

Dvoglavi morski pas (foto: Journal of Fish Biology)Spomen višeglavih stvorenja potječe još iz antičke grčke. Neki od njih, poput Lernejske Hidre, čudovišta sa zmijskim tijelom i puno glava, troglavog psa Kerbera, čuvara pakla i brata dvoglavog psa Orthrusa, dio su narodne predaje, mitova i legenda. Je li i priča o nedavno zabilježenoj pojavi dvoglavosti morskog psa jedna od njih? 

 


Mnogi pisci i filmski redatelji crpili su inspiraciju iz takvih primjera. Danas je tako poznato jako puno filmova o svakakvim čudovištima, divovskim gušterima, majmunima, čak i dvoglavim morskim psima. Iako se smatra da su takva bića dio fikcije, znanstvenici povremeno pronađu primjere koji to opovrgavaju. Ipak, treba reći da ova bića nisu toliko velika i strašna kao što su ona u filmovima.

U nedavno objavljenom radu u časopisu Journal of Fish Biology, tim znanstvenika pronašao je dvoglavi embrij kod oviparnog morskog psa vrste Galeus atlanticus.

Dvoglavi embrij je pronađen za vrijeme sakupljanja embrija morskog psa G. atlanticus u svrhu studije kardiovaskularnog sustava riba. Prozirnost stijenke ovoja jajašca morskog psa omogućila je znanstvenicima  da vide dvoglavi embrij. Histološka analiza (analiza tkiva) zdravog embrija koji je imao svrhu kontrolne skupine i dvoglavog embrija potvrđuje da oba embrija pripadaju istom razvojnom stadiju.

Embrij je imao dvije glave, a svaka glava imala je zasebna usta, oči, mozak i škržne otvore. Jedno tijelo imalo je dvostruki želudac i dvostruku jetru. Takva razvojna anomalija naziva se dicefalija. Rijetka je u životinjskom svijetu, ali zabilježena je kod drugih vrsta morskih pasa, zmija, dupina i ljudi. Pojava dicefalije može biti posljedica genetske predispozicije, virusnih infekcija i okolišnih čimbenika. U ovom slučaju svih 797 embrija razvijalo se u istim okolišnim uvjetima i nije zabilježena prisutnost nekih mutagenih spojeva. Utvrđeno je da je samo jedan embrij imao spomenutu razvojnu anomaliju. Iz navedenoga znanstvenici su zaključili da uzrok ovoj pojavi nisu okolišni čimbenici, već da uzrok treba tražiti u genetskim faktorima.

Dvoglavi morski pas (foto: Journal of Fish Biology)

Pojave dvoglavog morskog psa rijetke su, pri čemu ih  većina nikada ne doživi izvaljivanje. U slučajevima u kojima prežive izvaljivanje, jedinke kratko žive zbog poteškoća u plivanju i hranjenju.

Važno je reći i da su takve pojave u dalekoj prošlosti zbog nedovoljnog poznavanja znanstvenih činjenica sijale strah među ljudima i potencijalno bile inspiracija za narodne predaje. Danas znanost, zahvalni smo, nudi objašnjenja, a scenarije o dvoglavim morskim psima koji jedu ljude na plažama ipak možemo gledati samo u filmu.

 

 

Izvori

______

Sans‐Coma, V., Rodríguez, C., López‐Unzu, M. A., Lorenzale, M., Fernández, B., Vida, L., & Durán, A. C. (2016). Dicephalous v. diprosopus sharks: record of a two‐headed embryo of Galeus atlanticus and review of the literature. Journal of Fish Biology.

doi:10.1111/jfb.13175

______

Sciencealert.com

National Geographic

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?