| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 20.04.2017 08:04:00

Foto: Dr Oona LonnstedtGlobalna proizvodnja plastike procjenjuje se na 300 milijuna metričkih tona godišnje, a povećava se za 20 miljuna tona svake godine. Pojava plastičnog otpada u morskom okolišu posljedica je masovne upotrebe plastike u modernom društvu. Nedavno je objavljeno doista nevjerojatno otkriće da ličinke nekih riba nažalost za obrok preferiraju mikroplastiku u odnosu na njima prirodnu hranu - plankton.


Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma navodi da bi do 2050. u moru moglo biti više plastike od ribe, stoga ne čudi što je problematika zagađenja oceana plastikom privukla veliku pozornost.

Plastični polimeri otporni su na biološku razgradnju, zadržavaju se u morskom okolišu od nekoliko stotina do tisuću godina razgrađujući se djelovanjem UV zračenja i drugih kemijsko - fizičkih čimbenika u manje čestice koje nazivamo mikroplastikom. Čestice mikroplastike nevidljive su golim okom, nastaju razlaganjem većih komada plastike, a oslobađaju se iz odjeće, kozmetičkih preparata i industrijskih otpadnih voda.

Neočekivane posljedice mikroplastike u moru

Znanstvenici sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj objavili su rad za časopis Science o ličinkama riba koje preferiraju mikroplastiku kao obrok umjesto planktona. Rezultate su čak usporedili sa (ljudskim) tinejdžerima koji na sličan način preferiraju brzu i nezdravu hranu umjesto hranjivog i zdravog obroka. Prisutnost mikroplastike ometa prirodno ponašanje životinja kao što su izbor hrane, stopa aktivnosti i izbjegavanje predatora. Izlaganjem ličinka riba česticama polistirena, jednog od pet najčešćih plastičnih zagađivača, dolazi do promjena u ponašanju kod ličinki i promjenama u njihovu metabolizmu.

Fotol: dr. Oona Lonnstedt

Ličinke izložene polistirenu teže izbjegavaju predatore od onih koje su rasle u normalnim, prirodnim uvjetima. Fizikalno - kemijska svojstva plastike djeluju na ribe na način da one procjenjuju da su čestice mikroplastike energetski povoljnije od zooplanktona.

U priobalnim područjima prisutni su mnogi ličinački stadij beskralješnjaka i kralješnjaka koji zbog prisutnosti mikroplastike mjenjaju svoje prirodno ponašanje i ugibaju ili postaju obrok predatorima koje više nisu sposobni izbjegavati. Ovi rezultati još su ozbiljniji s obzirom na činjenicu da povećana smrtnost ličinačkih stadija svih organizama predstavlja velik problem za stabilnost ekosustava.

Istraživanje predstavlja još jedan u nizu dokaza da je zagađenje oceana mikroplastikom veoma zabrinjavajuće te da su potrebne daljnje studije o utjecaju plastičnog materijala na žive organizme. Također, postaje iznimno važno razviti strategije i kontrole zbrinjavanja plastičnog otpada sa svrhom zaštite zdravlja svih ekosustava.

 

Izvori:

Smithsonian Magazine

Daily Mail

______

Lönnstedt, O. M., & Eklöv, P. (2016). Environmentally relevant concentrations of microplastic particles influence larval fish ecology. Science, 352(6290), 1213-1216.

DOI: 10.1126/science.aad8828

______

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?