| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 11.05.2017 14:05:57

Večera (foto: Pixabay)U fokusu nam je jedno zanimljivo istraživanje koje se upravo provodi, a u koje se može uključiti i šira javnost. Naime, u sklopu svog doktorskog rada, Branka Ilakovac, doktorandica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istražuje  koliko se hrane zapravo baca u hrvatskim kućanstvima. Doznajte više!

 

 


Pozivamo vas da se uključite u istraživanje o bacanju hrane koje provodi  Branka Ilakovac, doktorandica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu svog doktorskog rada, s ciljem utvrđivanja količine hrane koja se baci u hrvatskim kućanstvima.

Koja je svrha istraživanja?

Svrha istraživanja je prikupiti količine hrane koja se baca na nivou prosječnog kućanstva.

Istraživanje će pomoći kućanstvima da saznaju koliko hrane iz kojih skupina najviše bacaju te koliko je njihovo ponašanje uvjetovano određenim navikama.

Promjene u navikama i rutinama pri kupovanju, čuvanju i pripremi hrane tada mogu dovesti i do značajnih ušteda u kućnom budžetu.

Rezultat će se upotrijebiti za doktorski rad koji će biti polaznica za kreiranje učinkovite politike prevencije otpada od hrane na nacionalnoj razini.

U svijetu se baca trećina proizvedene hrane

Mjerenje je vrlo jednostavno, provodi se tijekom 7 dana i ne oduzima mnogo vremena niti financijske izdatke. Istraživanje je anonimno i potrebno je navesti samo broj i spol članova kućanstva, a praćenje bačene hrane moglo bi pomoći i vama u boljem planiranju kućnog budžeta te smanjiti količine otpada koje proizvedete.

Branka Ilakovac glasnogovornica je Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (do rujna 2015. Agencija za zaštitu okoliša). S obzirom da je 12 godina provela u sektoru zaštite okoliša, prepoznala je otpad od hrane kao iznimno važnu problematiku ne samo u Hrvatskoj, nego i globalno, jer se u svijetu baci čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane.

Kako se uključiti?

Na e-mail hranaotpad@gmail.com možete se prijaviti za sudjelovanje u mjerenju, a putem istog kontakta ćete moći dobiti i sve ostale relevantne informacije.

Nakon prijave zaprimit ćete upute i tablicu za mjerenje količine hrane koju bacate tijekom razdoblja od 7 dana. U tablicu ćete upisivati porcije hrane koja je bačena prema navedenim kategorijama te ih po završetku mjerenja poslati istraživačici na daljnju obradu i analizu.

S rezultatima istraživanja bit ćete upoznati pisanim putem, putem e-maila koji ćete koristiti za dostavu rezultata mjerenja.

Na koji se način  istraživanje provodi?

Otpad od hrane pratit će se u 11 kategorija:

1. Voće (ukupna količina: zajedno s nejestivim dijelovima, što uključuje lišće, koru, kožicu, koštice, stapke, ljuske i stabljike)

2. Povrće (ukupna količina: zajedno s nejestivim dijelovima, što uključuje lišće, koru, kožicu, koštice, stapke, ljuske i stabljike)

3. Prerađevine od voća i povrća (npr. marmelade, kompoti)

4. Krumpir i proizvodi od krumpira

5. Tjestenina, riža

6. Meso (zajedno s nejestivim dijelovima, što uključuje iznutrice, kožu, kosti i nogice)

7. Riba (zajedno s nejestivim dijelovima, što uključuje iznutrice)

8. Mlijeko i mliječni proizvodi (mlijeko, sir, maslac, kefir, jogurt, grčki jogurt, mliječni i sirni namazi te ostale mliječne prerađevine u kojima je mlijeko glavni sastojak)

9. Kruh i peciva

10. Kolači i keksi

11. Gotova i polugotova jela (npr. salate u vrećici, izrezano pakirano voće, polugotova i gotova jela)

Posebna kategorija: Ostali proizvodi (ljuske jaja, talog od kave, vrećica od čaja), odnosno sve što ne pripada u 11 navedenih kategorija.

Za prikupljanje podataka koristit će se metoda samoprocjene koliko je hrane bilo bačeno tijekom 7 dana, pri čemu je: 1 porcija = 1 šaka odrasle osobe

Otpad (foto: Pixabay)

Koji su preduvjeti za sudjelovanje?

1. Za pouzdane procjene stvarne količine bačene hrane u kućanstvu, vrijeme mjerenja mora predstavljati prosječan tjedan (7 dana); posebna prigoda u to vrijeme, kao što je rođendan, poremetit će rezultate.

2. Svi sudionici moraju prihvatiti jednaku definiciju otpada od hrane koja glasi: Otpad od hrane je sva ljudska hrana, uključujući i njene nejestive dijelove (koža, kora, kost, stabljika...), koju nisu konzumirali ljudi, nego je bačena ili je njome nahranjen kućni ljubimac ili je kompostirana, u svakom slučaju nije upotrebljena za prehranu ljudi.

Neki od razloga za odbacivanje: namirnica je pokvarena, zagorena, rasipana ili bačena iz nekog drugog razloga (npr. istekao joj je datum upotrebe i više ju potrošač ne želi konzumirati).

3. Tablicu ispunjava jedan ispitanik iz svakog kućanstva koji zadovoljava sljedeće uvjete: to je osoba starija od 18 godina koja je (barem djelomično) odgovorna za kupovinu i pripremu hrane u kućanstvu. Ako ima više takvih osoba, ispunjava osoba koja prva ima rođendan.

NAPOMENA ZA POSEBNE SITUACIJE:

Ukoliko je dijete na svakodnevnom čuvanju u drugom kućanstvu (primjerice kod bake i djeda na drugoj adresi), i tamo konzumira više od jednoga obroka, onda se vodi kao član toga kućanstva, a ne primarnog kućanstva, s obzirom da je cilj istraživanja praćenje tijeka otpada od hrane te je broj obroka odlučujući faktor.

Ako niste sigurni za ovakve ili slične situacije možete unijeti svoju osobnu specifičnu napomenu voditeljici istraživanja.

 

Portal Biologija.com.hr i Udruga Bioteka podupiru ovo istraživanje te ćemo s velikim interesom pratiti  njegov tijek. Uz to, izvijestit ćemo i o rezultatima istraživanja čim oni budu dostupni za javnost.

Ovim putem pozivamo i ostale znanstvenike i stručnjake da nam se obrate za pomoć ukoliko žele rezultate svojih istraživanja približiti široj javnosti. 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?