"Prema pouzdanim informacijama od ljudi koji rade u samoj Gradskoj Čistoći, velike količine onoga što građani odvajaju na zelenim otocima, dakle staklo, plastika i slično, zajedno s ostalim miješanim komunalnim otpadom, završava na Jakuševcu", tvrdi Anka Mrak Taritaš

Najkasnije do 2020. godine Hrvatska kao članica EU ima obavezu od građana i tvrtki odvojeno sakupljati i slati na reciklažu najmanje 50 posto otpadnog papira, stakla, plastike i metala, inače nam prijete velike kazne, koje iznose i po nekoliko tisuća eura dnevno, sve do ispunjenja zahtjeva, plus visoke jednokratne kazne i obustava povlačenja sredstava iz EU fondova.

 
U Hrvatskoj se trenutačno odvojeno prikuplja tek 25 posto stakla, plastike, papira i metala, a zajedno s ostalim materijalima koji se mogu reciklirati (biootpad iz vrtova i kuhinje, drvo, tekstil i sl.) odvajamo tek 24 posto otpada, od čega samo 18 posto završi u reciklaži. Tako barem kažu službeni podaci komunalnih poduzeća u Hrvatskoj, koja svoje brojke dostavljaju Hrvatskoj agenciji za zaštitu okoliša i prirodu.

"Prema pouzdanim informacijama od ljudi koji rade u samoj Gradskoj Čistoći, velike količine onoga što građani odvajaju na zelenim otocima, dakle staklo, plastika i slično, zajedno s ostalim miješanim komunalnim otpadom, završava na Jakuševcu, ne ide na oporabu", tvrdi i upozorava kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Mrak Taritaš.

Je li to doista tako, odnosno što kažu inspekcijski nalazi, u nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, međutim, nije lako doznati. Na pitanje Novog lista što jamči da lokalna komunalna poduzeća ne friziraju brojke o količinama odvojeno prikupljenog otpada, i kontrolira li ih se uopće da ono što je odvojeno prikupljeno ne završi na deponijima, u Ministarstvu odgovaraju kako njihova inspekcija provodi nadzore, ali ne i što su ti nadzori pokazali.

Ostatak članka pročitajte ovdje.

Izvor: Novi List