| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.09.2017 15:09:38

Diskriminacija (foto: Pixabay)Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, i to najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto njih nije potražilo pomoć, pokazalo je "Istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije" Ureda pučke pravobraniteljice i Centra za mirovne studije.

 


Glavni cilj istraživanja bio je vidjeti na koji način građani/ke percipiraju diskriminaciju u hrvatskom društvu; što je ona, koja područja te koje društvene skupine su njome pogođene, u usporedbi s rezultatima prethodnih istraživanja, iz 2009. i 2012.

I dalje oko 1/5 građana/ki Hrvatske ne poznaje pojam diskriminacije, odnosno ne zna samostalno, svojim riječima, opisati što ona za njih znači. Taj podatak ukazuje kako je potrebno nastaviti informirati građane/ke, ne samo o pojavnosti diskriminacije, nego i o tome što ona sve uključuje.

Rezultati prikazuju začaran krug diskriminacije - predrasude i stereotipi rađaju diskiriminaciju, a svijest o tome da postoji podcjenjivanje neke društvene skupine ili pojedinca ne znači nužno da i sami 'osviješteni' građani neće u tome sudjelovati.

Iako su prošle četiri godine od posljednjeg istraživanja, velika većina pokazatelja je ista ili vrlo slična i ne postoje značajne i suštinske promjene u razmišljanju građana/ki.

Socijalna distanca najveća je prema Romima, azilantima, beskućnicima i osobama s duševnim smetnjama. I dalje su izražene predrasude prema mladima, ali i starijim osobama. Više od 1/3 ispitanika/ca smatra kako su mlađe generacije neodgojene, dok ih oko 1/3 smatra kako su starije osobe manje sposobne od mlađih.

Zanimljiv je podatak da unatoč socijalnoj distanci i predrasudama prema Romima, ispitanici/ce upravo njih vide kao najdiskriminiranije, samoinicijativno ih ističući mnogo češće nego pripadnike/ce ijedne druge društvene grupe. Osim Roma, ispitanici/e najdiskriminiranijima smatraju LGBT osobe (11%), osobe s invaliditetom (8.4%) te siromašne osobe (8.2%).

Stupanje u brak s osobom druge vjere, nacionalnosti ili boje kože je neprihvatljivo za otprilike 1/5 građana/ki, dok ostali pokazuju otvorenost prema tim situacijama. Gotovo polovina građana/ki smatra da Romi žive od socijalne pomoći, a nešto više od 1/4 da bi Romi koji rade u uslužnim djelatnostima odbili mnoge klijente. Oko trećine građana/ki smatra kako ne bi trebalo zapošljavati azilante, a 1/4 smatra da su beskućnici sami krivi za vlastitu situaciju.

Na pitanje u kojem je području diskriminacija u Hrvatskoj najraširenija, ispitanici/e su odgovorile: rad i zapošljavanje (52,9%), pravosuđe (23,6%) i mediji (22%).

Pojedine skupine građana/ki su otvorenije i pokazuju manju socijalnu distancu prema većini društvenih skupina: to su prvenstveno mlađe osobe, osobe višeg obrazovnog statusa te osobe iz urbanih sredina.

"Podaci će nam biti iznimno koristan izvor informacija za daljnji rad, kako pri utjecanju na javne politike, tako i u promociji jednakog postupanja. Nadam se da će ga s istim ciljem koristiti i sve grane vlasti u zemlji - državne i javne službe te također i poslovni i nevladin sektor, sindikati i pojedinci. Jedino tako možemo se boriti protiv neprijavljivanja diskriminacije, na duge staze, za što je potrebno snažiti povjerenje građana u institucije, prvenstveno u policiju i sudstvo," izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na predstavljanju rezultata održanom 11. rujna u Kući Europe.

ISTRAŽIVANJE JE DOSTUPNO OVDJE.

 

Izvor: Članak je u cijelosti prenesen s portala Voxfeminae.net

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?