| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 20.11.2017 17:11:58

Znanstvenik i z nanstvenica (foto: Bioteka)Iako znanost postaje sve konkurentnija, znanstvenici su i dalje spremni podijeliti svoj rad s kolegama. To je, čini se, posebno istinito za muškarce znanstvenike koji informacije dijele s drugim pripadnicima svojega spola, a manje za znanstvenice po pitanju dijeljenja informacija s drugim ženama ili između različitih spolova. 


Koliko god kontroverzno zvučalo, ovo su rezultati studije nedavno objavljene u časopisu Scientific Reports. Ovaj zanimljiv, no pomalo zabrinjavajuć uzorak razmjene među znanstvenicima otkrio je tim austrijskih, nizozemskih i njemačkih znanstvenika na čelu s dr. Jorgom Massenom sa Zavoda za kognitivnu biologiju Sveučilišta u Beču.

Smatra se da su ljudi, u usporedbi s drugim životinjama, vrlo prosocijalni i mnogi su eksperimenti potvrdili tu tezu. Međutim, većina navedenih eksperimenata testirala je studente psihologije i to u prilično umjetnim uvjetima, kao što su računalne igre sa zadacima suradnje. Kako bi stekli uvid u ponašanje prosocijalnih ljudi u svakodnevnim situacijama u kojima konkurencija također može igrati ulogu, Massen i njegov tim odlučili su testirati spremnost dijeljenja svog rada unutar visoko konkurentnog područja, odnosno onoga u kojem Massen i njegov tim i sami rade: znanosti.

U eksperimentu je sudjelovalo gotovo 300 znanstvenika iz cijeloga svijeta, pri čemu sudionici nisu dobili ništa zauzvrat. Massen i suradnici poslali su zahtjev svojim kolegama da podijele: a) vlastiti rad objavljen u znanstvenom časopisu ili b) dio vlastitih neobrađenih podataka (pretvarajući se da ih žele uključiti u meta-analizu). Istraživače, međutim, nisu zanimali radovi niti podaci; zanimalo ih je samo hoće li primiti pozitivan, negativan ili nikakav odgovor na zahtjev.

Općenito, većina sudionika pozitivno je reagirala na zahtjev. Ono pak zanimljivo je da su znanstvenici muškog spola koje je kontaktirao muškarac znanstvenik imali više od 15 % veću vjerojatnost da pozitivno reagiraju na zahtjev od a) znanstvenika koje su kontaktirale znanstvenice, b) znanstvenica koje su kontaktirali znanstvenici ili c) znanstvenica koje su kontaktirale druge znanstvenice.

"Takve razlike među spolovima mogu odražavati povećanu konkurenciju žena znanstvenica, staromodne akademske konvencije s ekskluzivnim muškim mrežama i/ili našu evolucijsku povijest u kojoj su bili posebno omiljeni muško-muški savezi", kaže glavni autor dr. Jorg Massen te napominje da su potrebna dodatna istraživanja kako bismo shvatili je li nađeni uzorak osobitost znanstvenika ili općeniti uzorak.

 

Izvori: 

Massen, J.J.M., Bauer, L., Spurny, B., Bugnyar, T. & Kret. M. E. (2017). Sharing of science is most likely among male scientists. Scientific Reports.

Press Release, University of Vienna

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?