| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 05.12.2017 15:12:59

Dijatomeje (foto: EOL)

Osim svoje već dokazane važnosti u rješavanju forenzičkih slučajeva, alge kremenjašice ljudima su važne i zbog svoje iznimne uloge u proizvodnji kisika na Zemlji. A u kakve su se nove herojske aktivnosti ova sitna bića nedavno također uključila, doznajte u nastavku! 


Alge kremenjašice (dijatomeje) jednostanični su organizmi koji žive u vodenim i vlažnim staništima. Stanice su im obavijene silicijevim dioksidom (kremenom), po čemu su veoma specifične, prepoznatljive i raznolike. Ove jedinstvene staklene kućice nazivaju se još i frustule.

Osim njihove važnosti u rješavanju forenzičkih slučajeva, alge kremenjašice bitne su i za planet Zemlju, unatoč tome što su nevidljive golim okom (veličine njihovih stanica kreću se od 5 do 200 mikrona).

>>>Alge rješavaju forenzičke slučajeve

Dijatomeje pripadaju skupini fotosintetskih organizama koje nazivamo fitoplanktonom, ili slikovito rečeno - nevidljivom šumom u oceanima. Zašto je tome tako govori podatak da su odgovorne za čak polovicu svjetske primarne proizvodnje! Vezivanjem ugljičnog dioksida (CO2) iz atmosfere procesom fotosinteze i oslobađanjem kisika (O2), dijatomeje su glavni članovi biogeokemijskog ciklusa ugljika i regulatori koncentracije ugljikovog dioksida na Zemlji.

>>> Otkrivena nova vrsta alge u Hrvatskoj

Ugljikov dioksid je prirodni staklenički plin čija koncentracija u atmosferi neprestano raste zbog izgaranja fosilnih goriva. Porast koncentracije CO2 narušava prirodnu dinamičku ravnotežu tog plina i tako pridonosi povišenju srednje godišnje temperature na Zemlji. Znanstvenici smatraju da bi porast temperature Zemlje za 2 stupnja Celzijusa u odnosu na sadašnji prosjek mogao izazvati mnoge vremenske neprilike poput poplava, suša, požara i oluja kojima već danas svjedočimo. Takve ekstremne vremenske pojave imaju negativan utjecaj na stanovništvo, gospodarstvo, zdravlje, ekonomiju...

>>> Lijepe, ali opasne: tropske ribe uništavaju kelpove

Znanstvenici stoga odnedavno predlažu metodu kojom je moguće ublažiti utjecaj globalnih klimatskih promjena - obogaćivanjem morskih područja željezom. Mnogo morskih područja osiromašeno je željezom, što limitira rast i razvoj primarne proizvodnje. Smatra se da se fertilizacijom oceana željezom potiče rast fitoplanktona, a time i povećava učinkovitost vezivanja ugljikovog dioksida, što bi u konačnici moglo smanjiti njegovu koncentraciju u atmosferi.

>>>Fotosinteza je out – znanstvenici otkrili nov način prehrane kod algi!

Za takva geoinženjerska djelovanja znanstvenici moraju uzeti u obzir i neželjene pojave, kao što su razvoj toksičnih vrsta fitoplanktona ili scenarija u kojemu razgradnjom fitoplanktonske biomase nastupi hipoksija (područja ili uvjeti sa smanjenim sadržajem kisika ) i anoksija (područja ili uvjeti bez kisika), što pak može rezultirati masivnim pomorom morskih organizama.

Zaključujemo da je zdravlje cijelog planeta povezano sa zdravljem morskog ekosustava, pri čemu jednu od glavnih uloga ima fitoplankton. Svatko može pridonijeti očuvanju morskog okoliša smanjenjem potrošnje energije, korištenjem alternativnih izvora energije te smanjenjem unosa zagađivala i plastike u kopnene i vodene ekosustave. Bitno je također zajedničkim radom osvijestiti i poticati ljude o važnosti očuvanja Zemlje, pogotovo zato što je to jedini dom koji imamo.

>>> Acidifikacija oceana – sve veća prijetnja morskim organizmima

Za kraj, zanimljiva je činjenica da su za svaki vaš peti udisaj za vrijeme čitanja ovog članka zaslužne dijatomeje. 


Izvori:

https://www.sciencedaily.com/releases/2008/01/080123150516.htm

https://www.livescience.com/21684-geoe ... ertilization-climate.html

https://www.nualgilakes.com/blog/2016/ ... -fertilization-and-nualgi

https://schmidtocean.org/cruise-log-post/every-other-breath/

https://www.esrl.noaa.gov/gmd/ccgg/trends/

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?