| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 18.01.2018 09:01:00

Rak i plastična bočica (foto: Jennifer Lavers)Prošle je godina znanost iznenadilo otkriće masovnih smetlišta na neočekivanim mjestima. Dvije su studije dokazale da je problem zagađenja plastičnim otpadom postigao globalne razmjere. Naš najveći zagovaratelj čistog morskog okoliša, Nikola Medić, ponovno se bacio na obradu ove teme.


Globalne promjene u morskom ekosustavu kao što su globalno zatopljenje, acidifikacija, porast razine mora, promjene cirkulacije i opterećenje štetnim tvarima posljedica su prirodne, ali većim dijelom ipak ljudske djelatnosti. Štetne tvari koje čovjek unosi u morski ekosustav uključuju i plastični otpad. Procjenjuje se da više od osam milijuna tona ovog otpada godišnje dospijeva vjetrom i rijekama u more.

>>>Plastisfera - nova životna zajednica u svjetskim morima

Ekološki učinci plastičnog otpada nisu u potpunosti jasni. Do sada je poznato da plastika ulazi i kruži u hranidbenom lancu i može imati poguban učinak na morske organizme poput kornjača koje pojedu plastičnu vrećicu zbog toga što je zamjene s meduzom, što najčešće rezultira gušenjem, fizičkim oštećenjima (na primjerice spužvama i koraljima) i otpuštanjem toksičnih kemikalija. U 2017. godini objavljeni su rezultati istraživanja u dva časopisa koji ukazuju na alarmantno stanje zagađenosti morskog okoliša plastičnim otpadom u područjima dalekim od ljudske aktivnosti.

Tužna priča o otoku Henderson

Otok Henderson je sićušni otok na istočnom Pacifiku, specifičan zbog velikog broja endemskih vrsta i prirode netaknute ljudskom aktivnošću, a 1988. godine upisan je na popis UNESCO-ove svjetske baštine. Najbliži naseljeni otok Hendersonu je Pitcarin, udaljen 70 milja zapadno, naseljava ga svega 40 ljudi, a najbliže središte s većim brojem stanovnika udaljeno je 300 milja.

Nažalost, Henderson je postao globalno poznat po činjenici da su znanstvenici na njemu zabilježili oko 18 tona plastičnog otpada, zbog čega je ovaj otok ujedno mjesto s najvećom gustoćom morskog otpada u svijetu.

>>> Mikroplastika s maksimalnim posljedicama

Analizom 55 000 komada otpada i prepoznatljivih oznaka utvrđeno je da je otpad porijeklom iz Kine, Japana, Južne Amerike, Europe, SAD-a i Rusije. Među otpadom pronađen je i leš morske kornjače upleten u ribolovni alat i rak koji koristi plastične spremnike kao kućicu. Razlog velike količine otpada na tom otoku je njegova pozicija na rubu kružnog sustava oceanskih struja poznatog kao Južni Pacifički vrtlog koji zbog svog kruženja akumulira velike količine plastičnog otpada iz cijelog svijeta.

Problem je postao globalan

Drugi primjer slabo naseljenih područja gdje su otkrivene iznenađujuće količine plastičnog otpada predstavljaju Grenlandsko i Barentsovo more, prema istoku norveške i ruske obale. Razlog velike količine plastičnog otpada je cirkulacija poznatija kao termohalina cirkulacija koja donosi topliju vodu do Arktičkog oceana. U vodenim masama koje dolaze do Arktičkog oceana dolazi morski otpad s gusto naseljenih obala iz drugih dijelova svijeta. Za vrijeme boravka u moru, otpad se fragmentira na niže veličinske frakcije koje su transportirane do dna oceana i ugrožavaju zdravlje dubokomorskim organizmima. U budućnosti znanstvenici predviđaju da će se otapanjem ledenjaka (posljedica globalnog zatopljenja) dodatno povećati opterećenje Arktika morskim otpadom i zagađenjem.

>>>Plastični otpad naišao na potencijalnu prijetnju svome opstanku!

Rezultati takvih studija pokazuju da je problem zagađenja plastičnim otpadom postigao globalne razmjere. Navodi se kako bi u budućnosti u moru moglo biti više plastike nego riba, a prisustvo mikroplastike u hranidbenom lancu ugrožava zdravlje svih organizama, uključujući i čovjeka koji se nalazi na vrhu hranidbene piramide. Problemu globalnog zagađenja plastikom potrebno je pristupiti na više načina uključujući građane, znanstvenike, političare i ostale stručnjake kako bismo se sistemski suočili s tim problemom. Niz mjera mogu primijeniti i sami građani u kućanstvu zamjenom najlonskih vrećica za platnene te općenito smanjenom potrošnjom plastike za jednokratnu upotrebu.

>>>Sortiranje s figom u džepu

Znanstvenici trebaju istražiti nove materijale koji bi u budućnosti zamijenili plastiku drugim materijalima koji se mogu reciklirati ili preradom koristi u druge svrhe s minimaliziranjem štetnog učinka za zdravlje ekosustava. Također potrebno je naći niz rješenja za trenutne probleme zagađenja plastikom kao i primijeniti zakonske direktive kojima bi se smanjilo korištenje jednokratne plastike i okrenulo praksi održivog gospodarenja otpadom.

 

Za daljnje istraživanje teme:

>>> Slavimo mora i oceane!

>>> "Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja" - intervju s Draškom Holcerom

 

Izvori:

https://www.washingtonpost.com/news/en ... h/?utm_term=.4f68e171731d

https://www.theguardian.com/environmen ... ited-south-pacific-island

Lavers, J. L., & Bond, A. L. (2017). Exceptional and rapid accumulation of anthropogenic debris on one of the world's most remote and pristine islands. Proceedings of the National Academy of Sciences, 201619818.

Cózar, A., Martí, E., Duarte, C. M., García-de-Lomas, J., Van Sebille, E., Ballatore, T. J., ... & Troublè, R. (2017). The Arctic Ocean as a dead end for floating plastics in the North Atlantic branch of the Thermohaline Circulation. Science advances, 3(4), e1600582.

http://www.latimes.com/opinion/livabl ... ofoam-20170529-story.html

http://www.marinetechnologynews.com/n ... c-floating-plastic-547464

https://www.nytimes.com/2017/04/19/cli ... stics-pollution.html?_r=0

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?