| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Filip Varga

Datum objave: 24.10.2018 10:10:43

Dalmatinski buhač (foto: PyrDiv)Porastom svijesti o štetnom učinku različitih sintetskih herbicida, fungicida, insekticida i drugih srodnih kemikalija na okoliš, ekološka se poljoprivreda počinje vraćati na velika vrata. Samim time raste značaj i ekonomska vrijednost dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium), biljne vrste koja proizvodi prirodni insekticid i repelent piretrin.

 


Dalmatinski buhač balkanski je endem čije područje rasprostranjenja obuhvaća obalne dijelove hrvatskog Jadrana, otoke te priobalne planine, južni dio BiH i obalna područja Crne Gore i Albanije. Može ga se naći i u drugim dijelovima Mediterana i šire gdje se nekad uzgajao, a danas je naturaliziran. Preferira degradirana staništa na kamenitoj, vapnenačkoj i propusnoj podlozi, dobro osvjetljena te zaštićena od prejakog vjetra i obilnih padalina.

Zbog svojeg cvata, ova višegodišnja zeljasta vrsta iz porodice Asteraceae (glavočike), u periodu cvatnje (svibanj - lipanj) izgledom podsjeća na ivančicu. Perasto razdijeljeni listovi smješteni u donjem dijelu biljke formiraju grm, iz kojeg izlaze cvjetne stabljike do visine 1 metar na vrhu kojih se nalaze cvatovi.

U RH dalmatinski buhač je strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne Novine, br. 144/13 i 73/16) te je bilo kakvo sakupljanje dozvoljeno samo uz dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Piretrin, koji biljke dalmatinskog buhača proizvode, skupni je naziv za šest aktivnih sastavnica: piretrin I i II, cinerin I i II te jasmolin I i II, čija je koncentracija najveća u cvatnim glavicama. Kombinacija ovih sastavnica djeluje kao kontaktni insekticid koji brzo prodire u organizam kukaca, izazivajući paralizu i smrt. Kako se piretrin brzo razgrađuje pod utjecajem svjetla, visoke temperature i zraka, a u tlu čvrsto veže za čestice tla, njegov negativni utjecaj na okoliš je minimalan. Osim u poljoprivredi, primjenjuje se i u domaćinstvu kao sredstvo protiv lisnih uši, buha, krpelja, komaraca i dr.

Dalmatinski buhač (foto: PyrDiv)

Tradicionalno se ova vrsta sadila u maslinicima kao zaštita protiv maslinove muhe (Bactrocera oleae) i maslinovog moljca (Prays oleae).

Masovni uzgoj i izvoz dalmatinskog buhača na našim prostorima, posebice na području srednje i južne Dalmacije, doživio je procvat početkom 20. stoljeća. Otkrićem sintetskih insekticida širokog spektra djelovanja proizvodnja je na području Hrvatske stala, no druge svjetske zemlje kao što su Kenija, Ruanda i Tasmanija započele su sa svojom proizvodnjom i oplemenjivačkim programima. U zadnjih nekoliko godina vodeći proizvođači u svijetu su Tanzanija, Papua Nova Gvineja i Ruanda, iako je proizvodnja u odnosu na 80-e godine 20. stoljeća, kada je godišnje bilo proizvedeno i više od 30 000 tona buhača, za trećinu manja.

Istraživanja na dalmatinskom buhaču ni danas ne jenjavaju. Tako su biokemijska i genetska istraživanja prirodnih populacija ove vrste na području RH pokazala razlike između sjevernih i južnih populacija u vidu genetske raznolikosti i količine piretrina u cvatnim glavicama, ukazujući na veliki (potencijalno negativan) utjecaj koji čovjek može imati na neku biljnu vrstu u kratkom vremenskom periodu (samo nekoliko stotina godina).

Aktualna istraživanja bave se i pokušajima da se ostvari proizvodnja piretrina iz staničnih i kultura tkiva, kao i otkrivanjem gena koji imaju ulogu u biosintetskim putovima aktivnih sastavnica piretrina te predviđanjem rasprostranjenosti ove vrste u budućnosti uslijed klimatskih promjena.

Jedan od projekata koji se bavi ovom biljnom vrstom je i projekt financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost pod nazivom „Genetska osnova insekticidnog potencijala dalmatinskog buhača" kojeg vodi doc. dr. sc. Martina Grdiša s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Više o projektu možete doznati ovdje.

 

Fotografije su ustupljene ljubaznošću Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?