| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.05.2019 14:05:34

Zmija bjelica (foto: Ministarstvo zaštite okoliše i energetike)Dolaskom toplijih dana zmije se bude iz zimskog sna i kreću u potragu za hranom, stoga je važno imati na umu da je moguće umanjiti posljedice ili čak i izbjeći susret sa zmijom pridržavanjem nekih osnovnih preporuka koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a koje ovdje prenosimo u cijelosti.

 


Za bezbrižan boravak u prirodi preporučuje se nošenje odgovarajuće odjeće (dugih hlača) i visoke, čvrste obuće (npr. gojzerice, čizme), kako bi se noge zaštitile od eventualnog ugriza. Također treba pripaziti gdje se staje, a prije odmora treba provjeriti mjesto na koje se želi sjesti. Pripazite da rukama ne dodirujete nepregledna mjesta (izbjegavati blizinu grmlja, nakupine kamenja, granja i sl.).

U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti niti je pokušavati uhvatiti. Potrebno ju je polako zaobići, ako je to moguće, i pritom je ne uznemiravati. Ako se zmija nalazi na putu koji to onemogućava može je se pošpricati običnom vodom ili uplašiti udarcima nogom o tlo te pustiti da sama otiđe. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove koji se šire zrakom, no zato preko kostiju donje čeljusti osjećaju vibracije tla te ih udaranje o tlo plaši. Zmije nisu agresivne životinje, a pokušat će ugristi jedino ako se osjećaju ugroženo i prestrašeno.

Zmija bjelouška (foro: Pixabay)U Hrvatskoj je ukupno 15 vrsta zmija od čega su tri otrovnice (poskok, riđovka i planinski žutokrug) dok je preostalih 12 vrsta neotrovno. U slučaju zmijskog ugriza zmiju nemojte pokušati uhvatiti ili usmrtiti, kako biste je odnijeli liječniku, jer bi pri tome mogla ponovno nekoga ugristi. Ovo je posebno opasno ako se radi o otrovnom zmijskom ugrizu.

Glavni simptom ugriza otrovnice je oticanje tkiva koje se brzo širi od mjesta ugriza, a kao lijek protiv trovanja zmijskim otrovom koristi se posebni protuotrov. Liječnici vrlo dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a točno određivanje vrste otrovnice u Hrvatskoj nije potrebno jer se za ugrize svih triju naših otrovnica primjenjuje isti protuotrov.

Osoba koju je ugrizla zmija otrovnica trebala bi se smiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza zbog oticanja tkiva, a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Ugriženu osobu potrebno je što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove (po potrebi zvati GSS ili 112), a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja kako bi se usporilo širenje otrova.

Ugrizi nekih neotrovnih zmija također znaju biti vrlo bolni i neugodni, ali mjesto ugriza nikada jako ne otekne. Kao posljedica ugriza neotrovnica moguće su infekcije ozlijeđenog tkiva unesenim mikroorganizmima.

Što treba imati na umu?

- zmije neće napasti i pokušati ugristi ako se same ne osjete ugrožene i prestrašene

- za vrijeme boravka u prirodi potrebno je koristiti odgovarajuću obuću, odjeću i opremu te se odgovorno ponašati

- pri susretu sa zmijom važno je ostati smiren, pokušati zaobići zmiju ili je uplašiti udarcima nogom/štapom o tlo

- ne treba hvatati zmiju niti je pokušati ozlijediti

- u slučaju ugriza potrebno je potražiti pomoć liječnika.

Zmije su dio prirodnog bogatstva, važne su za očuvanje ekosustava te imaju izuzetnu ulogu imaju u kontroli glodavaca. U Republici Hrvatskoj strogo je zaštićeno 12 vrsta zmija, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), odnosno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13 i 73/16).

Neke od zabranjenih radnji sa strogo zaštićenim zmijama su sljedeće: namjerno hvatanje ili ubijanje, uznemiravanje, uništavanje ili uzimanje jaja, zatim držanje, prijevoz, prodaja i razmjena.

Pročitajte nekoliko Biotekinih članaka o zmijama:

>>> Osvrt na informacije iz medija o "najezdi zmija"

>>> Nježni divovi zmijskog svijeta

>>> Zmije frizbiji

>>> Zmije kojih se volimo bojati

>>> Sve boje fosila zmije

 

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?