| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Petra Novina

Datum objave: 13.05.2020 18:05:00

Vuk (foto: Pixabay)Sivi vuk je, uz smeđeg medvjeda i euroazijskog risa, jedna od tri velike zvijeri koje obitavaju na području Hrvatske. Sve tri vrste stoljećima vode konstantnu bitku za opstanak te su sustavno istrijebljene u većem dijelu Europe. Nestajanje vršnih predatora utječe na promjene u hranidbenoj mreži, što posljedično dovodi do neravnoteže cijelog ekosustava. Krajem 19. stoljeća vukovi su nastanjivali cjelokupan prostor Hrvatske, ali je sustavnim izlovljavanjem i uništavanjem staništa od strane čovjeka danas njihovo područje rasprostranjenja smanjeno.


Društvena struktura vučjeg čopora je hijerarhijski ustrojena: roditeljski par vukova je dominantan (alfa), dok su ostali pripadnici međusobno nadređeni i podčinjeni (beta i omega). Dominantan vuk ili vučica odlučuje o aktivnostima čopora, poput odlaska u lov i lokacije brloga. Hijerarhijski ustroj onemogućava parenje podčinjenih članova međusobno ili s jednim od dominantnih vukova te se tako provodi samoregulacija veličine populacije i sprječava parenje bliskih srodnika. Zbog nemogućnosti parenja i nedostatka hrane, tijekom druge i treće godine života podčinjeni vukovi sami napuštaju roditeljski čopor u potrazi za novim teritorijem. Vukovi su teritorijalne životinje i prostor na kojemu žive obilježavaju urinom, izmetom i zavijanjem te ga brane od drugih vukova.

U Republici Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, vuk ima status stroge zaštite prema odredbama EU Direktive o staništima, koje su prenesene u hrvatsko zakonodavstvo Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama. Republika Hrvatska dužna je pratiti stanje populacije vuka i osigurati da populacija bude i ostane u povoljnom stanju očuvanja. Populacijom vuka upravlja se temeljem Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj koji je izrađen uz sudjelovanje interesnih dionika kako bi se osiguralo dugoročno očuvanje vuka u Hrvatskoj, u što skladnijem suživotu s čovjekom.

Prema procjenama Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP) iz 2015. godine, u Hrvatskoj je živjelo 156 jedinki vuka u 49 čopora, a nedavno je objavljeno i posljednje Izvješće o procjeni veličine populacije vuka (Canis lupus) u Hrvatskoj za razdoblje od 01. lipnja 2018. do 01. lipnja 2019. godine koje se u cijelosti može pročitati OVDJE, a o kojemu ćemo izvijestiti i u ovome članku. 

Vuk (foto: Pixabay)

Radna skupina za procjenu veličine populacije vuka u Republici Hrvatskoj imala je zadatak prikupiti i obraditi podatke prema tzv. SCALP metodologiji kako bih utvrdila veličinu populacije vuka za razdoblje 1. lipnja 2018. - 1. lipnja 2019. godine. Uz to, Radna skupina procijenila je potrebe te izdala preporuke o nastavku rada na prikupljanju i obradi podataka, kao i procjeni veličine populacije vuka u Republici Hrvatskoj.

SCALP metodologija dijeli opažanja u tri kategorije: kategorija C1 označava čvrst dokaz prisutnosti velike zvijeri (nađena mrtva, uhvaćena živa, genetski dokaz, fotografija, telemetrijska lokacija), kategorija C2 označava potvrđeno posredno opažanje (otisak šape, izmet, ostaci plijena) koji mora biti potvrđen od iskusne osobe, a na temelju prikupljene dokumentacije (fotografija tragova i/ili plijena, prikupljen uzorak izmeta), a kategorija C3 označava nepotvrđeno opažanje (sva nedokumentirana viđenja, znakovi koji su prestari ili nejasni, nepotpuno dokumentirani i koji ne mogu biti provjereni).

S obzirom na novinu korištenja ove kategorizacije u Hrvatskoj, za procjenu brojnosti vukova korištena su opažanja koja pripadaju svim kategorijama, iako se inače zbog pouzdanosti koriste samo C1 i C2 kategorija.

Opažanja su prikupljena preko e-mail adrese velikezvijeri@haop.hr, Hrvatskog lovačkog saveza i opažanja koja su usputno prikupljena pomoću automatskih kamera LIFE LYNX projekta. Uz to, predstavljeni su i podaci o šteti na domaćim životinjama nanesenoj od strane vuka i uključeni kao opažanja C2 kategorije. Od 2012. godine broj šteta je smanjen te prosječno iznosi oko 1200 šteta godišnje.

Ukupno je bilo 681 opažanje, od čega samo pet s dokazom reprodukcije, odnosno s opažanjem mladih vukova (štenaca). Dokazan najmanji broj jedinki (C1 i C2 opažanja) je 81, a pretpostavljeni broj jedinki je 163 (C3 opažanja i procjena temeljem podataka o štetama - 2 vuka po čoporu), što je 7 vukova više nego prema procjeni iz 2015.

Kartiranjem opažanja vidljivo je da su područja sjeverni Gorski kotar, NP Plitvička jezera i Žumberak dobro pokriveni dok su Banija, Kordun, srednja Lika i neki dijelovi Dalmacije bez podataka. Velebit i neki dijelovi Dalmacije su samo djelomično pokriveni.

Karta opažanja vuka 2018.-2019. (preuzeto iz Izvješća)

Opažanja vukova za razdoblje od lipnja 2018. do lipnja 2019. kategorizirana prema SCALP metodi. (preuzeto iz Procjena veličine populacije vuka (Canis lupus) u Hrvatskoj za razdoblje od 01. lipnja 2018. do 01. lipnja 2019. godine)

Treba naglasiti i da u medijima nailazimo na brojne negativne primjere i ogorčenost stočara zbog šteta koje vukovi nanose njihovim stadima. Kroz potpore stočarskoj proizvodnji za uređenje pašnjaka sufinancira se postavljanje električnih pastira i nabava pasa tornjaka kao pomoć u obrani od napada vukova na stoku, ali i daljnjem očuvanju vukova.

Zaključak radne skupine je da u budućnosti treba nastaviti sa zajedničkom procjenom brojnosti kako bi se uklonile sumnje i učvrstila suradnja među pojedinim dionicima, a rezultati monitoringa poboljšali. U nastojanju da se šira javnost educira o važnosti velikih zvijeri, dobra je vijest da se u  Staroj Sušici (Ravna Gora) radi na razvoju i izgradnji Centra za velike zvijeri čije je otvorenje predviđeno krajem 2020. godine.

 

Izvori:

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (studeni, 2015.). Izvješće o stanju populacije vuka u Hrvatskoj u 2015. godini

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (travanj 2020.) Procjena veličine populacije vuka (Canis lupus) u Hrvatskoj za razdoblje od 01. lipnja 2018. do 01. lipnja 2019. godine

http://www.haop.hr/hr/tematska-podruc ... t/velike-zvijeri/sivi-vuk 

http://www.life-vuk.hr/vuk-u-hrvatsko ... -hrvatskoj-169.html 

https://centar-velikezvijeri.eu/

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?