| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Petra Peleš

Datum objave: 29.05.2020 14:05:00

Djeca i održivi razvoj (foto: projekt LORA)Zamislite da ste u školi imali priliku razvijati svoju projektnu ideju, riješiti konkretan problem u svojoj lokalnoj zajednici, naučili izraditi financijski plan, montirati video, napisati PR članak i zamolbu za donaciju ili pak usavršiti vještine zagovaranja pri lokalnim vlastima kako bi se unaprijedile ustaljene društvene prakse. Što mislite? Koliko biste iz ovih iskustva naučili u usporedbi s paletom praktičnih znanja i vještina koju već desetljećima naša djeca dobivaju u školama?


 

Upoznajte se s LORA-om, projektom koji mijenja uobičajene obrasce, nudi kvalitetnija obrazovna rješenja, a glavnu riječ daje onima na kojima društvo ostaje - djeci!

LORA - laboratorij održivog razvoja" projekt je koji formalno tematizira ciljeve održivog razvoja koje su 2015. godine utemeljili Ujedinjeni narodi prezentiravši dokument Agenda 2030. i osmislivši 17 ciljeva koje svijet planira ostvariti do 2030. godine. Održivi razvoj važan je jer predstavlja svojevrsnu okolišnu, ekonomsku i društvenu ravnotežu koja se mjeri zadovoljavanjem potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija.

Djeca i održivi razvoj (foto: projekt LORA)

Projektom „LORA" udruga Bioteka sa svojim se partnerima, udrugama Hyla i Biom te OŠ Borovje, priključila ovoj UN-ovoj inicijativi. Primjenom vlastite inovativne metodologije odlučili smo protresti obrazovni sustav te obrnuti uloge.

Naš se pristup pri tome temelji na učenicima kao pokretačima promjena, koje mentoriraju njihovi učitelji, a njih pak mentoriraju educirani stručnjaci, zaokružujući tako suradnji javnog i civilnog sektora za bolje društvo.

U priču se uključuje i privatni sektor, kao i brojni volonteri, budući da djeca i učitelji rade na projektima koji se ne odvijaju samo unutar školskih zidova, kako je to uobičajeno, već rade konkretne promjene u svojim lokalnim sredinama u kojima vlastitim primjerom pokazuju kako mogu doprinositi održivom razvoju zajednice u kojoj sva tri sektora žive.

Kako se uči i živi održivi razvoj?

U svakoj školi djeca su podijeljena u timove od kojih svaki ima svoj zadatak. Tu su „statističari" - tim koji prikuplja i obrađuje podatke, „financijaši" - tim čiji je zadatak komunikacija s potencijalnim donatorima te briga o financijama projekata, „operativci" zaduženi za rad na terenu i „PR tim" - skupina koja prati svaki korak projekta pripremajući tekstualne i fotografske te video materijale za promociju rada svoje ekipe. Timove vode učitelji, a svaki projekt ima nekoliko vanjskih suradnji.

Naravno, puno je priprema i vremena uloženo kako bi metoda „pustimo klince da sami rade" funkcionirala. Projektni i suradnički tim, kojeg čine učitelji iz odabranih 20 škola iz cijele Hrvatske, educirali su domaći i međunarodni stručnjaci kako bi svi uključeni ciljeve održivog razvoja razumjeli, preveli na jezik i uvjete rada u Hrvatskoj te razvijali modele primjene Agende. Nakon dvije trodnevne edukacije u Zagrebu, projektni tim proputovao je cijelu Hrvatsku kao bi s učiteljima do detalja razradio njihove programe održivog razvoja. U svakoj suradničkoj školi upoznali smo njihove specifične probleme te ih usmjeravali kako da samostalno razvijaju ideje koje najbolje rješavaju problem.

Ovakav kondenzirani i individualizirani pristup rezultirao je s čak 21 jedinstvenim projektom održivog razvoja, od kojih svaki rješava neki specifični problem s kojim se susreću lokalne zajednice u 21 županiji!

Djeca i održivi razvoj (foto: projekt LORA)

21 projekt u 21 županiji

Danas u projektu „LORA" sudjeluje više od 600 učenika iz cijele RH! Oni kroz neformalno i informalno učenje te suradnju provode samostalne projekte kojima rješavaju konkretne okolišne, društvene ili gospodarske probleme u 21 županiji. Projekti koje provode dotiču se svih 17 ciljeva održivog razvoja.

U projektima u OtočcuPostiriSlavonskom KobašuKneževim Vinogradima i Komletincima učenici tako razvijaju poduzetnički duh i pokreću malo poduzetništvo - proizvode sirovine i gotove proizvode, izrađuju suvenire te potiču proizvodnju lokalnih proizvoda koje će kasnije preko učeničke zadruge prodavati na sajmovima i događanjima. Zarađenim novcem unaprjeđivat će rad zadruge, platiti školske obroke potrebitim učenicima ili otići na školski izlet.

Projekti u Puli i Požegi bave se plastikom, jednim od najvećih zagađivača kopna i mora te načinima njenog recikliranja. Oni će, vodeći se principima kružne i plave ekonomije, iskorištenu plastiku pretvoriti u nove proizvode koje će potom prodavati ili ih javno galerijski izlagati.

Koliko često tate odlaze na roditeljske sastanke? Neravnopravnost u obnašanjima uloge roditelja koji sudjeluje na roditeljskim sastancima i informativnim razgovorima izražena je u većini škola, stoga je lako uvidjeti važnost projekta u Neviđanima na otoku Pašmanu koji povećava participaciju tata u odgoju i obrazovanju djece te demistificira neke od uvriježenih rodnih uloga u društvu.

Ludbregu najesen izlazi prvi dječji hrvatsko-romski rječnik kojeg su osmislila i izradila djeca. Na stranicama rječnika nalazit će se najčešće upotrebljavane riječi kako bi se učenicima olakšalo učenje u prvim razredima. Solidarnost, empatija, prijateljstvo i potpora obilježja su ovog projekta u kojem svatko od nas može uvidjeti plemenite vrijednosti.

Djeca i održivi razvoj (foto: projekt LORA)

Još jedan takav projekt osmislili su i provede Čakovčani. Oni, osim što proizvode svoju hranu te popravljaju i prepravljaju staru odjeću, starijim i potrebitijim sugrađanima donose lokalno uzgojenu hranu na kućni prag. Možete li zamisliti koliko radosti ova djeca donose svojim starijim sugrađanima?

Provođenje nastave na otvorenom pozitivno utječe na samopouzdanje, društvene vještine, motivaciju i koncentraciju učenika. Iz tih razloga, učenici iz KoprivniceLudbregaZagrebaKutineKistanjaRijekeŠpišić Bukovice i Dubrovnika odlučili su urediti učionice na otvorenom, dok su neki školsko dvorište pretvorili u senzorni park ili permakulturni vrt.

Osnovnoškolci iz malog slavonskog mjesta Komletinci, koji se susreću s problemom nekvalitetne vodovodne vode, u potrazi su za alternativnom opskrbom mjesta vodom - oni će istražiti bunare u svom mjestu kako bi saznali koliko ih ima te ispitati udovoljava li voda u bunarima kriterijima vode za piće, u čemu ih podupire cijela zajednica!

Djeca i održivi razvoj (foto: projekt LORA)

Učenici iz Karlovca i Klanjca usmjerili su svoje projekte poboljšanju zdravlja svojih vršnjaka promovirajući perjanice ljudskog zdravlja: zdravu prehranu i sport! Karlovčani promiču dolazak u školu biciklom, a Klanjčani zdravu školsku prehranu. Zdravi, kvalitetniji i ljepši odnosi tema su projekta učenika iz Velike Mlake koji će sami izraditi priručnik o poboljšanju odnosa među učenicima u razredu koji će koristiti cijela škola.

Povećanje i poboljšanje razumijevanja čitanja kod djece kao zadatak postavili su si Bjelovarčani. Kroz projekt će omogućiti kvalitetnije metode čitanja, a naročito poboljšati čitanje s razumijevanjem. Projektu je potporu dao i svima nam poznati glumac - Goran Navojec, koji je učenicima svojeg grada čitao na satu.

Djeca i održivi razvoj (foto: projekt LORA)

Pokretači promjene

Projekt LORA dokaz je da postoje načini i postoje bolji načini. Samo se suradnjom mogu postići ciljevi za koje se naše društvo tako gorljivo i deklarativno zalaže, dok pravi pokretači promjena postoje negdje drugdje. Vidimo ih u večernjim telefonskim razgovorima u kojima učitelj s učenicima planira akciju čišćenja ili sadnje, u pripremi ankete razrednih kolega, u administraciji koju netko ipak mora odraditi, u posjetu institucijama, lokalnoj tvrtki koja bez velike pompe donira za uređenje školskog vrta, u učiteljici koja djecu poučava aktivizmu. Vidimo to u dječaku kojeg u školu dovodi djed, u volonteru i udruzi, u ravnateljici koja održava sastanak s učenicama, u snazi tima. Zbog takvih boljih načina, LORA osnažuje i provodi promjene koje mnogi od nas žele vidjeti u svijetu, a vas pozivamo da nam se u tome pridružite!

 

Više o projektu i održivom razvoju čitajte na  http://lora.bioteka.hr.

 

LORA memo (foto: Bioteka)

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?