Zamišljamo svijet u kojem je čovjekov životni prostor siguran, prilagodljiv i održiv i gdje postoji univerzalan pristup cjenovno pristupačnoj, pouzdanoj i održivoj energiji.
Piše: Jelena Babić, udruga Hyla
Ovako glasi jedna od vizija Ujedinjenih naroda o budućnosti u Agendi 2030. za održivi razvoj. Zemlje članice Ujedinjenih naroda obvezuju se do 2030. godine osigurati cijenom pristupačnu energiju, povećati udio obnovljive energije na globalnoj razini i udvostručiti globalnu stopu poboljšanja energetske učinkovitosti. U tom procesu potrebno je poboljšati međunarodnu suradnju u omogućavanju pristupa istraživanju i tehnologiji čiste energije te promicati investicije u energetsku infrastrukturu i tehnologiju čiste energije. Pritom je važno osigurati održivu energiju zemljama u razvoju, a posebno u najmanje razvijenim zemljama te ih poticati na proizvodnju energije iz lokalno dostupnih izvora i tako što manje ovisiti o uvoznoj nafti i plinu, tj. biti energetski neovisni [1].
UN navodi i kako je potrebno ulagati u obnovljive izvore energije jer tradicionalni oblici proizvodnje električne i ostalih oblika energije pridonose emisiji stakleničkih plinova i usko su povezani s klimatskim promjenama. Čak 60 posto stakleničkih plinova dolazi od proizvodnje energije. S rastom svjetske populacije, raste i potražnja za električnom energijom pa tako i potreba za pronalaskom alternativnih izvora energije [2].
Što je energija?
Energija je fizikalna veličina koja opisuje sposobnost nekog tijela ili sustava da obavi mehanički rad. Različiti oblici energije se pretvaraju jedan u drugi po zakonu očuvanja energije. Ona se ne može potrošiti ni stvoriti, već samo promijeniti svoj oblik [3].
Energiju je teško zamisliti, ali ona je svuda oko nas i u nama, a trošimo je pri svakom koraku. Ne vidimo je direktno, ali bilježimo njeno postojanje u obliku toplinske energije kad voda vrije ili u obliku električne energije kad upalimo svijetlo, uključimo perilicu rublja ili punimo mobitel.
Kako postoje različiti oblici energije, tako postoje i različiti izvori energije. Za pokretanje i zagrijavanje tijela potrebna nam je energija pohranjena u hrani. Za pokretanje automobila ili zagrijavanje doma potrebna nam je energija pohranjena u fosilnim gorivima. Ona može još biti pohranjena u vodi, vjetru, Zemljinoj unutrašnjosti itd. Upravo te izvore enerije dijelimo na neobnovljive (nafta, ugljen) i obnovljive izvore (energija vode i vjetra, sunčeva energija, energija valova, geotermalna energija, energija biomase, energija plime i oseke). Neobnovljivi izvori energije su potrošni, što znači da jednom kad ih iskoristimo, više ih ne možemo nadomjestiti.
U središtu interesa javnosti zadnjih je desetljeća upravo energija i njeno korištenje, dostupnost i cijena. Moguća energetska kriza zbog povećanja cijena fosilnih goriva natjerala je vlade mnogih zemalja da porade na svom energetskom planu i povećaju postotak energije koji dolazi iz obnovljivih izvora. Takva, održiva uporaba energije predstavlja način uporabe koji zadovoljava energetske potrebe današnjih i budućih generacija bez da ih na bilo koji način ugrožava.
Stanje u svijetu
U mnogim zabačenim područjima u svijetu dostupnost električnoj energiji je samo san. Nešto manje od jedne milijarde ljudi živi i dalje u ekstremnom siromaštvu, najveći dio u dijelovima Azije i Afrike. Upravo njima su za svakodnevnu pripremu obroka ponajviše nedostupni električna energija i čisti oblici energenata. Ukupno više od 40 posto svjetske populacije, odnosno skoro tri milijarde ljudi oslanja se na nezdrave i po život opasne oblike energenata za kuhanje i zagrijavanje prostora u kojima žive (drvo, drveni ugljen, ugljen ili životinjski otpad). Ovakav način zagrijavanja, naime, zagađuje zrak u prostorijama u kojima borave ljudi. Zbog uporabe takvih energenata 2012. godine život je izgubilo 4,3 milijuna ljudi diljem svijeta.
Ovakva statistika natjerala je mnoge zemlje da se okrenu održivosti i održivoj upotrebi energije. Održiva energija ima brojne koristi, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova te smanjenje ovisnosti o tržištima fosilnih goriva, osobito nafte i plina. Rast obnovljivih izvora energije ujedno može potaknuti zapošljavanje otvaranjem radnih mjesta u novim „zelenim" tehnologijama. U 2017. godini sektor za obnovljive izvore energije zapošljavao je preko 10,3 milijuna ljudi u svijetu, a od 2015. godine do danas globalno se oko 20 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora [4].
U najsiromašnijim dijelovima svijeta, pogotovo u Africi gdje sunčanih dana ima u izobilju ulaže se u kućne solarne sustave koji su cjenovno pristupačniji i opskrbljuju kućanstva električnom energijom. Taj neovisan izvor energije pomaže stanivnicima sela u opskrbi vodom, poljoprivredi, kućanstvu i sigurnosti.
Stanje u Hrvatskoj
Prema izvještaju UN-a [5, 6] za 2019. godinu, Hrvatska polako napreduje ka ostvarenju Cilja 7 održivog razvoja. Broj građana ljudi koji si ne mogu adekvatno zagrijati dom se smanjuje, tek ih je 7,7 %, a gotovo svi građani imaju pristup električnoj energiji. Isto tako većina građana, 92,7 %, ima pristup čistim i za zdravlje neopasnim energentima i tehnologijama za kuhanje.
No, stvarnost je ipak malo drugačija od statističkih podataka. Kako svaki peti građanin Hrvatske živi u riziku od siromaštva, tako mnoga kućanstva imaju problema s plaćanjem mjesečnih računa za struju i grijanje. U zadnje vrijeme često se govori o energetskom siromaštvu. Ono se iskazuje kao nedostatak pristupa osnovnim oblicima energije, poput električne energije, ili kao nemogućnost podmirenja troškova za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima.
Vrlo je važno osvijestiti građane o postojanju tog problema i ponuditi im neka rješenja. Neke organizacije i udruge u RH upravo sada djeluju po tom pitanju, pružaju građanima savjetovanje o uštedi energije i energetskoj učinkovitosti te rade na podizanju svijesti građana o energetskom siromaštvu.
Hrvatska kao članica Europske unije obvezala se povećati udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije. 2019. godine taj je udio iznosio 27,3 %, što je više od ukupnog udjela u svijetu.
Ipak, EU je 2018. godine za države članice postavila cilj da udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj konačnoj bruto potrošnji energije u Uniji 2030. godine bude najmanje 32 %. Kako bismo ispunili ove ambiciozne ciljeve, danas se u nas potiče energetska obnova mnogih javnih ustanova poput škola i dječjih vrtića te se potiče korištenje obnovljivih izvora energije na lokalnoj razini.
U 21. stoljeću, uz ubrzani tehnološki razvoj, raste i potražnja za energijom. Energija nam je potrebna u skoro svakom aspektu života i bez nje teško možemo. Upravo zbog povećane potražnje za energijom važno je okrenuti se održivoj energiji, odnosno obnovljivim izvorima. Obnovljivi izvori su naša budućnost, ne ovise o globalnim promjenama u cijenama energenata, osiguravaju čišći okoliš, usporavaju klimatske promjene, otvaraju radna mjesta te ostvaruju značajne uštede.
>>>Pročitajte savjete za uštedu energije!
Ovaj članak nastao je u sklopu projekta "LORA - laboratorij održivog razvoja". Više o projektu i ostalim ciljevima održivog razvoja čitajte na http://lora.bioteka.hr.
Za daljnje istraživanje preporučujemo:
https://www.un.org/sustainabledevelopment/energy/
https://sustainabledevelopment.un.org/sdg7
https://www.unido.org/unido-sustainable-energy
Izvori:
[1] https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld
[2] https://www.undp.org/content/undp/en/h ... ble-and-clean-energy.html
[3] http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17932
[4] https://www.undp.org/content/undp/en/h ... ble-and-clean-energy.html
[5] SDSN & IEEP. 2019. The 2019 Europe Sustainable Development Report. Sustainable Development Solutions Network and Institute for European Environmental Policy: Paris and Brussels
[6] Sachs, J., Schmidt-Traub, G., Kroll, C., Lafortune, G., Fuller, G. (2019): Sustainable Development Report 2019. New York: Bertelsmann Stiftung and Sustainable Development Solutions Network (SDSN)
| 
